Početkom 2020. u Austriji je živjelo oko 1,5 milijuna stranaca, što je udio od 16,7 posto stranaca u ukupnom stanovništvu Austrije, prenosi Fenix-magazin.de iz podataka koje objavljuje Središnji državni registar Austrije.
Najnovije brojke tog Registra ukazuju kako je broj stranaca u Austriji dosegao novi maksimum.
Kao strance u Austriji taj registar bilježi sve one s prebivalištem u Austriji koji nisu austrijski državljani. Naime, dvojno državljanstvo u Austriji nije moguće, osim u nekoliko izuzetnih slučajeva.
Stranci koji se žele naturalizirati i postati Austrijanci moraju se odreći prethodnog državljanstva u roku od dvije godine. Suprotno tome, Austrijanci gube austrijsko državljanstvo ako steknu neko drugo strano državljanstvo.
Zahvaljujući useljavanju, broj stranaca u Austriji se neprestano povećava posljednjih godina. Isto se odnosi na njihov udio u ukupnom stanovništvu.
Većina stranaca u Austriji su Nijemci, njih oko 200 tisuća, a slijede ih Rumunji (oko 124 tisuće) i Srbi (oko 122 tisuće). Hrvati su sa nešto više od 83 tisuće sedma po veličini zajednica stranaca u Austriji.
Udio stranaca je najveći u gradu Beču, a najmanji u ruralnom Gradišću.
U Beču je početkom 2020. živjelo oko 589.000 stranaca, što je udio od 30,8 posto stanovništva. To čini Beč gradom i državom s najviše stranaca. Najmanje stranaca je u Gradišću, njih oko oko 27.000 ili 9,2 posto.
Najnovija statistika pokazuje i rezultat ankete provedene u Austriji u kolovozu 2019. kako bi se procijenila integracija stranaca u austrijsko društvo.
Po toj anketi, ukupno 88 posto ispitanih ocijenilo je kako su Nijemci, vrlo ili prilično dobro integrirani u austrijsko društvo. Nakon Nijemaca najbolji u anketi integriranih su Mađari i Hrvati kojima je istu ocjenu dalo 77 i 75 posto ispitanih.
S upola manjih ocjenama integracije (ispod 40) su Turci (35), Kosovari (isto 35) te još lošiji po ocjenama integracije Sirijci, Iračani i Čečeni koji imaju ocjenu od 21 posto pa naniže.
Fenix-magazin/I.Mandić/S.Herek
