U sklopu austrijskog predsjedanja Vijećem Europske unije do kraja ove godine u Beču je u četvrtak i petak održana Završna konferencija Europske godine kulturne baštine 2018 „#EuropeForCulture#“.
Dvodnevni skup, na kojem su sudjelovale i predstavnice Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Anuška Deranja Crnokić koja je koordinirala Europsku godinu kulturne baštine i Anera Stopfer s Deska Kreativne Europe, bio je posvećen predstavljanju raznih aktivnosti koje su 37 europskih zemalja provele u sklopu tematske godine.
U petak završnog dana konferencije novinarima su se obratili trenutačni predsjedatelj Vijeća Europske unije za kulturu, austrijski ministar za Europsku uniju, umjetnost, kulturu i medije Gernot Blümel, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, mlade, kulturu i sport Tibor Navracsics i zastupnica u Europskom parlamentu i predsjedavajuća Odbora za kulturu i obrazovanje Petra Kammerevert.
Svi govornici, svatko iz svoga kuta gledanja, analiziralo je što je zapravo (pre)ostalo od Europske godine kulturne baštine 2018 i što dalje s raznovrsnim predstavljenim programima i projektima?. Ono što im je bilo zajedničko je bila poruka kako neizostavno i dalje treba jačati razinu svijesti europskih građana o značaju kulturne baštine, posebice kod mladih naraštaja, između ostalog, i sa što više digitalnih sadržaja. Posebno je istaknut i značaj edukacije mladih kako bi ih se potaklo na istraživanje bogate i raznovrsne kulturne baštine Europe. Tako će, prema mišljenju govornika na konferenciji za novinare, bolje upoznati i razumjeti ne samo svoju nacionalnu nego i europsku prošlost i kulturno nasljeđe i lakše stvarati zajedničku budućnost europskog kontinenta, kojeg obilježavaju različitosti.
Europski su dužnosnici napomenuli kako je u planu da predstavljeni projekti u Europskoj godini kulturne baštine 2018 imaju trajni učinak i već se u narednom razdoblju 2019.-2020. ponovno o njima čuje u sklopu kulturnih politika i programa. Tim više jer se je u projekt Europske godine kulturne baštine uključilo čak 37 europskih zemalja, a ne samo zemlje članice EU-a.
Hrvatska je također obilježila Europsku godinu kulturne baštine raznovrsnim programom i velikim brojem aktivnosti, poput izložbi, radionica, festivala, znanstvenih skupova, promocija i slično. Godinu je započela velebnom izložbom „ Vlaho Bukovac 1/3 – pariško razdoblje 1877.-1893.“ u galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu i nakon niza drugih impresivnih priredbi i događanja, završila ju je izložbom „Hrvatska glagoljica“ i nedavno otvorenom izložbom „Tajni život baštine, 70 godina sustavne konzervatorsko-restauratorske djelatnosti u Hrvatskoj“. U svakom slučaju Europska godina kulturne baštine doprinijela je da mnogi Europljani, pa tako i Hrvati ponovno otkriju svoju bogatu i vrijednu kulturnu baštinu.
Fenix-magazin/SIM/Snježana Herek
