Povodom obilježavanja 500. godišnjice reformacije i objave 95 teza Martina Luthera na vratima dvorske crkve u Wttenbergu, te uz to vezanu 400. obljetnicu smrti Grgura Mekinića (Gregorius Pythiraeus), u Hrvatskom centru u Beču u petak je održan znanstveni simpozij pod naslovom “Od Grgura Mekinića do Alojza Jembriha” i podnaslovom “Protestantizam među tadašnjim zapadnougarskim Hrvatima”.
Organzirali su ga Hrvatski centar u Beču, Znanstveni institut gradišćanskih Hrvata (ZIGH) iz Trausa u Gradišću, Austrijsko društvo za kroatistiku iz Beču i Hrvatsko štamparsko društvo u Željeznom.
Grgur Mekinić (1534. – 1617.) bio je protestantski svećenik u Kereszturu u tadašnjoj Mađarskoj, danas Sv. Križ ili Deutschkreuz u austrijskom Gradišću. On je izdao u njegovo vrijeme zapadnougarskim, a danas gradišćanskim Hrvatima, prve crkvene pjesmarice “Duševne pesne”, 1609. i 1611. na hrvatskom jeziku.
“Pretpostavlja se da je tada čak 80 posto današnjeg Gradišća bilo protestantske vjere, tako da su gradišćanski Hrvati odnosno tadašnji zapadnougarski Hrvati, bili luterani”, rekao je inicijator i organizator simpozija Petar Tyran.
Istakao je kako je Mekinić gradišćanskim Hrvatima donio književni jezik, koji je tada bio i govorni jezik i da je “u književnom i jezičnom pogledu izuzetno značajan za gradišćanske Hrvate, koji mu se ovim simpozijem žele bar malo odužiti”. Organizator je uz obilježavanja obljetnica organizirao
I proslavu 70. Rođendana sveuč. Prof. dr. Alojza Jembriha, poznatog hrvatskog kroatologa, književnog povjesničara, jezikoslovca, slaviste i filologa te stručnjaka za protestantsku književnost gradišćanskih Hrvata koji je proučavao Grgura Mekinića.
O 
Mekiniću i njegovim zaslugama s gradišćanskohrvatske i austrijske strane govorili su akademik Nikola Benčić ( Protestantizam i gradišćanski Hrvati), umirovljeni prof. Gerhard Neweklowsky (Grgur Mekinić i jezik njegovih pjesmarica 1609. i 1611.), mr. Ivan Rončević ( O izložbi preslika protestantske vjerske književnosti i vizualiziranom prikazu toga razdoblja), prof. Robert Hajszan (Alojz Jembrih i njegovo znanstveno i istraživačko djelovanje) i mr. Petar Tyran (Alojz Jembrih – njegove godine u HAK-u i Novom glasu i među gradišćanskim Hrvatima).
Govornici iz Hrvatske su bili sveuč. profesori i doktori Alojz Jembrih ( Grgur Mekinić ipak prvi!) i Sanja Vulić (Jezična analiza hrvatskih 
reformacijskih izdanja), a iz Mađarske i Slovačke njihove kolege dr. Sandor Horvath (Reformacija i Hrvati) i Joško Klačka (Reformacija pri dolasku Hrvata u Slovačku).
Goste su uvodno pozdravili predsjednim Hrvatskog centra Tibor Jugović, predsjednica ZIGH –a Zlatka Gieler, Katarina Dorkin – Križ u ime hrvatskog Veleposlanstva u Austriji i Austrijskog društva kroatista, te Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske, nadležan za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu.
Sudionice skupa bile su i njegove kolegice, viša savjetnica Dubravka Severinski i Rajna Stević. Simpoziju je nazočila i v.d. ravnateljica Matice iseljenika Hrvatske Mirjana Piskulić.
“Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske iznimna je čast da može poduprijeti ovakove inicijative koje doprinose njegovanju i jačanju hrvatskog identiteta. Ovaj simpozij o Grguru Mekiniću svjedoči, između ostalog, o tome koliko je hrvatski jezik ukorijenjen u europsku povijest, te koliko su gradišćanski Hrvati, kako u prošlosti, tako i danas, bili i ostali dio cjelokupnog hrvatskog nacionalnog korpusa”, rekao je Bošnjak.
Simpozij je prigodnim riječima zaključila glavna tajnica Hrvatskog centra Gabrijela Novak Karall, a panel rasprave su vodili mladi Gradišćanci, Julijan Himmelbauer i Tereza Grandić.
U sklopu simpozija organizirana je jedinstvena izložba preslika protestantske literature iz riznice prof. Jembriha u impozantnoj pripremi Osječanina Ivana Rončevića, inače predavača na Bečkoj slavistici, koji je za organizaciju izložbenog postava dobio pregršt pohvala.
Na kraju simpozija svi sudionici čestitali su Varaždincu, prof. Jembrihu 70. rođendan s željom da nastavi s proučavanjem gradišćanskohrvatske književnojezične problematike. Posebno su mu zahvalni, ne samo što je došao do Mekinićevih Duševnih pesna, koje su 1990. godine izašle u reprintu nego i na svemu što je od
svojih studijskih dana u Beču do danas, učinio za gradišćanske Hrvate i očuvanje njihovog jezika, kulture i identiteta.
Uoči simpozija, sudionici znanstvenog skupa iz Austrije, Hrvatske, Mađarske i Slovačke zajedno s predstavnicima hrvatskih i gradišćanskohrvatskih udruga i institucija otkrili su u dvorcu u gradišćanskom Kersturu, gdje su tiskane Mekinićeve knjige, dvojezičnu spomen ploču.
Otkrio ju je vlasnik dvorca, slikar Anton Lehmden. Nakon govornika, svima nazočnima je na kraju zahvalio predsjednik Hrvatskog štamparskog društva u Željeznom Ivica Mikula.
Fenix-magazin/Snježana Herek
