„Klimt i Rijeka – alegorijske slike Gustava Klimta, Ernsta Klimta i Franza Matscha u Narodnom kazalištu u Rijeci“, bio je naziv znanstveno-povijesnog predavanja dr. sc. Irene Kraševac, znanstvene savjetnice na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, održanog u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču.
U sklopu predavanje informacije o restauraciji alegorijskih stropnih slika iz riječkog kazališta Ivana pl. Zajca koje idu nakon ovogodišnje kazališne sezone na obnovu, dala je dr. Višnja Bralić, pomoćnica ravnateljice za pokretnu kulturnu baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Publiku, u kojoj je bio izuzetno veliki broj uglednih austrijskih i hrvatskih povjesničara umjetnosti, uvodno je pozdravila hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković, istaknuvši izuzetno uspješnu austrijsko-hrvatsku kulturnu suradnju, koju potvrđuje i brojka od 63 tisuće posjetitelja izložbe „Izazov moderne. Zagreb-Beč oko 1900.“ u bečkom Belvedereu.
Naglasak predavanja bio je na djelu Gustava Klimta (1862. – 1918.), jednog od predvodnika bečke secesije i najsjajnijih austrijskih slikara svjetskog glasa, čija su djela danas duboko utkana u bečki i austrijski kulturni identitet. Ali očito i hrvatski, kako se je moglo čuti, jer je Rijeka prije Beča prepoznala Klimta, najvećeg dekoratera svoga doba, koji je oslikao strop i riječkog kazališta.
„ Alegorijske slike u riječkom kazalištu jedina su Klimtova djela u Hrvatskoj, a prethodila su njegovom znamenitom osliku bečkog Burgtheatra“, rekla je dr. Kraševac dodavši:
„Hrvatska kulturna baština baš ne obiluje djelima svjetskih likovnih velikana, ali naš su veliki ponos ova tri originalna Klimtova ulja na platnu koja su, iako ne spadaju u tzv. Klimtov zlatno doba nego u njegove rane radove i bečki historicizam, neprocjenjive vrijednosti“.
Kako je predavačica istakla trojica mladih austrijskih umjetnika, braća Klimt i Matscha na početku karijere su djelovali zajedno, okupljeni u „Udrugu umjetnika“, a afirmirali su se kao dekorateri kazališta i radili za poznate bečke arhitekate Fellnera i Helmera, čije je djelo i riječko kazalište podignuto 1884 / 1885. godine. Uz dekoraciju riječkog gledališta svaki je slikar po narudžbi izradio tri slike u tehnici ulja na platnu, s alegorijskim prikazima kazališne i glazbene umjetnosti i potom su ih dopremili iz Beča u Rijeku, pojasnila je predavačica.
Tri od ukupno devet ovalnih polja na svodu riječkog kazališta oko raskošnog lustera i danas krase velebne slike Gustava Klimta „Alegorija ozbiljne opere“, „Alegorija instrumentalne glazbe“ i „Alegorija poezije“, a ostalih šest su od Klimtovog brata Ernsta i Matscha.
„Moja bi želja bila da Rijeka 2020. godine kao Grad europske kulture ponovno prepozna Klimta, koji je doista magnet za publiku“, ustvrdila je dr. Kraševac. Napomenula je kako je Hrvatski restauratorski zavod zajedno s hrvatskim Ministarstvom kulture pokrenuo projekt obnove alegorijskih slika iz riječkog kazališta, kako bi mogle biti 2020.reprezentativno izložene u novom Muzeju grada Rijeke u zgradi Šećerane.
„Biti će to sretan spoj za promociju ne samo Klimtovih djela na tlu Hrvatske nego i novog prostora gradskog Muzeja“, zaključila je dr. Kraševac, nagrađena dugim i burnim aplauzom nazočnih za zanimljivo i informativno predavanje.
Dr. Višnja Bralić je dala nekoliko stručnih pojašnjenja o konzerviranju, restauraciji, pohrani i čuvanju devet alegorijskih slika, napomenuvši da će se zahtjevni restauracijski radovi odvijati u Rijeci i Zagrebu.
Organizatori predavanja bili su Veleposlanstvo RH u Austriji i Matica Hrvatska u Austriji na čelu s dr.Željkom Caparin Vučur, koja je rekla:
„Ovim predavanjem i bečki Hrvati su s pridružili obilježavanju 100. obljetnicu smrti Gustava Klimta u Austriji, a mi imamo i dodatan razlog jer su njegova djela i u Hrvatskoj“.
Iznenađujuće veliki broj austrijskih povjesničara umjetnosti na bečkom predavanju, koji su postavljali zanimljiva pitanja i iznosili svoja saznanja, potvrda su ponovnog otkrića pomalo zaboravljenog Klimta u Rijeci, za što smo si sami krivi. Rijeka 2010. u fokusu Europe i njene kulture, sjajna je prilika da se to ispravi!
Fenix-magazin/Snježana Herek
