Automobilska industrija nalazi na prijelazu između klasičnih motora, električnih i plug-in hibridnih vozila, uz razotkrivanje stvarnog ekološkog učinka tih tehnologija u praksi. Sve je snažnija povezanost autoindustrije s robotikom i umjetnom inteligencijom, koje oblikuju proizvodnju, mobilnost i budućnost prometa.
Piše: Dražen Katić
Sprega automobilske industrije, robota i umjetne inteligencije!
U tiskanom izdanju Lidera-premijum od 7. studenog 2025. Luka Kasalo navodi, citiram:
„Polarizacija je na djelu i među prvoklasnim automobilima, no izgleda da danas pobjeđuju priključni hibridi, tj. PHEV-ovi – plug-in-hibridna električna vozila. Nikako da završi prijelazna faza prema obećanoj elektrifikaciji. No sutra će, kažu, automobilskom industrijom vladati humanoidni roboti…
Plug-in hibridi, prema analizi neprofitne organizacije Transport and Enviroment, u stvarnim uvjetima emitiraju samo 19 posto manje CO2 od benzinskih i dizelskih automobila, a u laboratorijskim testovima pretpostavlja se da onečišćuje čak 75 posto manje. Istraživači su analizirali podatke s uređaja za mjerenje potrošnje goriva u 800 tisuća automobila.“
Kada je 1888. Andreas Flocken u njemačkom gradu Coburgu proizveo prvo električno vozilo na svijetu, koje je pokretala pozamašna olovna baterija, nije se dalo naslutiti da će danas visoko razvijena električna vozila proizvoditi i roboti. Nije se dalo naslutiti da će ta ista električna vozila, posebno samovozeća, poput robo-taksija opsluživati programi umjetne inteligencije.
AUTOINDUSTRIJA U NJEMAČKOJ TONE: Tvrtka gasi gotovo 1.000 radnih mjesta
Iako je zadnjih 100 godina automobilskom industrijom dominirao dizel i benzinski motor, električno vozilo pronašlo je danas svoj dobar dio tržišta.
Plug -in hibridna vozila koja se intenzivno razvijaju zadnjih 40 godina također imaju zavidan tržišni udio.
Plug -in hibridna vozila, kao što im i naziv govori su hibridi, točnije kombinacija motora sa unutarnjim izgaranjem (benziski ili dizel) i električnog motora kojeg pokreće električna baterija.
Električne baterije koje danas koristimo su najčešće ion-licijum baterije ili baterije sličnih tehnologija.
U gornjem citatu gospodin Kasalo navodi da plug-in hibridna vozila jedino u „laboratorijskim uvjetima“ 75 posto manje zagađuju okolinu od vozila s unutarnjim izgaranjem. Kasalo dalje navodi da u realnim uvjetima plug-in hibridno vozilo emitira samo 19 posto manje CO2 od benzinskih i dizel motora.
Zašto je to tako?
Sami koncept plug-in hibridnog vozile je da kombinira dva načina pogona vozilo. Plug-in koristi motor sa unutarnjim izgaranjem, a ispomaže ga elektromotor pokretan električnom baterijom. Plug-in tehnologija omogućava vozilu da se električna baterija prilikom vožnje jednim manjim dijelom sama puni. Da bi u potpunosti napunili električnu bateriju plug-in vozila, moramo ga puniti na nekoj od javnih punionica ili na običnoj utičnici kod kuće. Na javnoj (gradskoj) punionici bateriju možemo napuniti za 10 minuta, a za isto punjenje baterije kod kuće u našoj garaži na klasičnu utičnicu treba nam cijela noć.
Plug-in hibridna vozila su koncipirana da električnom baterijom možemo prijeći do 50 kilometara, a nakon toga se uključuje dizelski ili benzinski motor te nastavljamo naše putovanje.
Zapravo tvorci plug-in hibrida su zamislili da to vozilo na gradskim ulicama koristimo isključivo električno, a da za dulja putovanja koristimo motor s unutarnjim izgaranjem. Jedino tako plug-in tehnologija ostvaruje svoj pravi smisao.
Ono što ekološki osviještenog kupca vozila interesira je činjenica da u stvarnim – realnim uvjetima plug-in hibridno vozilo emitira samo 19 posto manje CO2 od benziskog ili dizel motora.
Ta činjenica proizlazi jednim dijelom od nepravilnog korištenja plug-in vozila. Ako u gradu ili na vrlo kratkim relacijama vozimo „praznom baterijom“ i vozilo je primorano koristiti benzinski ili dizel motor emisija CO2 će biti gotovo ista kao kod vozila koje imaju motor sa unutarnjim izgaranjem. Drugim riječima, ako želimo dobro našoj okolini, baterija plug-in hibrida treba se redovito puniti.
Druga činjenica koja dovodi do tako velike koncentracije CO2 pri vožnji plug-in vozile je da baterije tih vozila punimo električnom energijom koja nije „isključivo“ proizvedena iz obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, voda, bio-plin, geo-termalni izvori).
Ako naš plug-in hibrid punimo na javnoj punionici u gradu ili kod nas kod kuće, mi naše vozilo ne punimo „isključivo“ električnom energijom iz obnovljivih izvora, već jednim „miksom električne energije“ koja je dobivena iz:
– Ugljena / Naftnih derivata
– Zemnog plina
– Geo-termalne energije
– Spaljivanjem otpada u gradskim ili državnim spalionicama
– Obnovljivih izvora (sunce, vjetar, voda,…)
– Nuklearne energije
Jasno je da udio obnovljivih izvora u miksu električne energije varira od grada do grada i od države do države. Samim time kako punimo naš plug-in hibrid, tako i indirektno emitiramo postotak CO2 u atmosferu.
Da bismo naš plug-in hibrid punili električnom energijom „isključivo“ iz obnovljivih izvora potrebno je da kod kuće imamo garažu natkrivenu solarnim panelima koji će puniti naše vozilo.
Druga mogućost punjenja plug-in hibrida isključivo iz obnovljivih izvora je da imamo ekološki vrlo osvještenog poslodavca.
Danas možemo vidjeti neke trgovačke lance i neke privatne tvrtke koje imaju velike krovne površine pokrivene solarnim panelima.Također vidimo i punionice za električna vozila na parkiralištima tih trgovačkih lanaca (primjer Lidl) i na parkiralištima tih tvrtki.
Ako električna energija koja je proizvedena od solarnih panela na tim krovovima ide direktno u baterije, a iz tih baterija u punionice vozila na parkiralištu tada govorimo o „isključivo“ čistoj električnoj energiji koja će pokretati naš plug-in hibrid uz minimalnu CO2 emisiju.
U zadnje vrijeme se govori da je nuklearna energija čista, nema CO2 emisiju i da predstavlja moguću budućnost u proizvodnji električne energije. Samo iskapanje urana i plutonija, njegova tehnološka priprema za nuklearne elekrane ostavlja određeni CO2 otisak. Potom sigurno zbrinjavanje nuklearnog otpada ostavlja dodatni CO2 otisak. Danas još ne postoji tehnologija kojom ćemo proizvesti električnu energiju, a da otisak CO2 bude nula.
Znanstvenici, posebno u CERNu razmatraju različite tehnologije za proizvodnju „čiste“ električne energije bez CO2 otiska, međutim te tehnologije su tehnologije budućnosti.
Gospodin Kasalo u svome članku navodi: „No sutra će, kažu, automobilskom industrijom vladati humanoidni roboti.“
Robotika je danas vrlo razvijena u raznim granama industrije, posebno autoindustriji i više se ne može zamisliti da proizvedemo vozilo koje neće jednim dijelom sastavljati ili zavarivati „robotska ruka“!
Korištenje humanoidnih robota u automobilskoj industriji još je uvijek većim dijelom futurizam, jer nam je za sastavljanje vozila dovoljan obični robot ili robotska ruka koju pokreće složeni program (algoritam).
Humanoidni roboti koji imaju lice čovjeka ili cijeli stas ljudskog bića su danas u svijetu, a posebno u Japanu zastupljeni na recepcijama hotela, u staračkim domovima, u bolnicama itd. Te humanoidne robote pokreću vrlo napredni programi koji uključuju i umjetnu inteligenciju.
Umjetna inteligencija
Umjetna inteligencija za razliku od naprednih programa i algoritama ima karakteristiku da je možemo „trenirati“. Tako humanoidni roboti koje opslužuju programi umjetne inteligencije mogu učiti da hodaju sve sličnije ljudskim bićima, da putem mikromimike koje očitavaju sa lica čovjeka raspoznaju njegove emocije, da sve bolje izvode pokrete ruku: hvatanje ili držanje, itd.
Humanoidni roboti će svakako pronaći svoje mjesto i u autoindustriji, koja i sama snažno razvija programe umjetne inteligencije.
Možemo si zamisliti, u ne tako dalekoj budućnosti da će humanoidni roboti u kadrovskoj službi nekih automobilskih koncerana sudjelovati u odabiru novih zaposlenika (ljudi), da će raditi u pravnom odjelu tih koncerana ili biti članovi nadzornog odbora tih istih koncerana?
Teže mi je zamisliti da će humanoidni robot zamjeniti „robotsku ruku“ koja zavaruje neki dio vozila. Za to je humanoidni robot preskup i presložen. Ono što je moguće zamisliti da će humanoidni roboti raditi zajedno sa ljudima u automobilskoj industriji, možda i u pogonima gdje se sastavljaju vozila, a možda biti i šefovi ljudima, jer humanoidni roboti pokretani umjetnom inteligencijom nemaju emocija, nemaju nagone, i „vrlo rijetko griješe“ !
Umjetna inteligencija ima svoju značajniju primjenu u autonomnim (samovozećim) vozilima, koja bez čovjeka sudjeluje u prometu. Najnoviji primjer su robo-taksiji koje razvija hrvatska tvrtka Rimac Automobili ili Google-ovo vozilo koje ponekad možemo sresti na ulicama većih gradova. Autonomna vozila nemaju vozača i umjetna inteligencija u potpunosti upravlja tim vozilom u prometu.
Njemački koncern Daimler već godinana testira autonomna teretna vozila u Americi s nadom da će u budućosti ta vozila biti upravljana isključivo umjetnom inteligencijom. U sadašnjoj fazi testiranja ta teretna vozila kojom upravlja umjetna inteligencija imaju i vozača, ali on ne sudjeluje u prometu, već pasivno participira u vožnji i prati tok vožnje. Testiranje mora ipak učiniti čovijek!
Europska komisija je postavila za cilj da će od 2035. godine Europska automobilska industrija stati s proizvodnjom osobnih vozila na unutarnje izgaranje (benzin / dizel) i da će se od 2035. godine Europljani proizvoditi isključivo električna osobna vozila. Možda je taj cilj realan, a možda je i preuranjen.
Ono što je sigurno, da će se vrlo snažno u narednim godinama razvijati vozila, a posebno autobusi, kamioni, građevinski i poljoprivredni strojevi, ali i osobni automobili na vodik (H2). Posebno je interesantan „plavi vodik“ kojeg dobivamo elektrolizom vode, a električna energija za elektrolizu vode je proizvedena iz obnovljivih izvora. Vozila koja koriste za pogon vodik su također „električna vozila“, gdje kemijskim procesom, točnije sagorijevanjem vodika u „gorućim člancima“ dobijamo električnu energiju koja pokreće vozilo. Kao nus-proizvod iz auspuha tih vozila izlazi vodena para.
Danas gotovo da ne postoji automobilska industrija koja ne proizvodi neku vrstu električnih vozila, bilo da su to:
– Standardna električna vozila
– Plug-in hibridna vozila
– Vozila na vodik (H2)
CRNA PROGNOZA ZA RADNIKE U NJEMAČKOJ: Stručnjak najavio gubitak 100.000 radnih mjesta
Budućnost cestovnog prijevoza je očito električna i u budućnosti će vjerovatno prijevoz biti kombinacija gore navedenih tehnologija.
Umjetna inteligencija će sve više participirati u automobilskoj industriji, bilo u obliku robota pokretanih umjetnom inteligencijom, bilo ugradnjom komponenti i programa umjetne inteligencije u autonomna (samovozeća) vozila!
Daljnje jačanje i povezivanje automobilske industrije, robota i umjetne inteligencije je realna stvarnost. Utopija je, da je umjetna inteligencija „inteligentna“, da će roboti u potpunosti zamjenti ljude kao radnu snagu i da će automobilska industrija u budućnosti ići isključivo u pravcu razvoja električnih vozila. U automobilskoj industriji oduvijek postoje kreativni inženjeri, koji neprestano razmišljaju i tragaju za novim tehnologijama i naprednijim pogonima za osobna i teretna vozila.
Možda nikada nećemo otkriti perpetum mobile, a možda smo na pragu njegovog otkrića!
Nakon izuma kotača ljudsko biće se neprestano tehnički razvija. Postigli smo ogroman napredak u tehnici, medicini, programiranju i znanosti općenito. Umjetna inteligencija je i treba ostati jedino „alat“ kojim će upravljati čovijek!
Fenix-magazin/MD/Dražen Katić
