Nacionalno vijeće austrijskog parlamenta je nakon duge i burne rasprave u četvrtak kasno poslijepodne prihvatilo Vladin prijedlog da austrijski građani koji ispunjavaju uvjete za odlazak u mirovinu, i dalje ostanu u radnom procesu, uz tzv. “djelomičnu “mirovinu.
Iz Beča piše: Snježana Herek

Vlada koju čine narodnjaci (ÖVP), socijaldemokrati (SPÖ) i Neos se nada da će tim potezom, koji zahtjeva promjenu zakonskih odredbi o odlasku u starosnu mirovinu, pomoći da ljudi dulje ostanu na tržištu rada koje vapi za radno sposobnim i stručnim radnicima.
Ključna točka nove odluke austrijskih parlamentaraca je uvođenje djelomične mirovine, koja će se isplaćivati usporedno s plaćom ako stariji zaposlenici nastave raditi nepuno radno vrijeme umjesto da odu u prijevremenu mirovinu.
Iznos “djelomične” mirovine ovisi o opsegu smanjenja radnog vremena dotične osobe. Smanjenje radnog vremena može biti u rasponu od 25 do 75 posto.
„Djelomična“ mirovina
Zakonski odbici moraju se pritom uzeti u obzir, istaknuto je danas u Parlamentu nakon izglasavanja uvođenja novine u austrijski mirovinski sustav, nazvane “djelomična mirovina”.
Preostali iznos mirovine izračunat će se nakon konačnog odlaska u mirovinu, uz primjenu općih pravila o odbitku i dopuni. To znači da osobe koje nastave raditi nakon 65. godine, za taj dio mirovine primit će kasnije dodatak.
“Djelomičnu“ mirovinu biti će moguće zatražiti od početka 2026. godine.
Danas je također odlučeno da će se istodobno s uvođenjem “djelomičnog umirovljenja” uvesti i ograničenje za dosadašnju mogućnost za starije zaposlenike da pet godina do odlaska u mirovinu pola tog razdoblja rade uz smanjenu plaću, a drugu polovicu su kod kuće, također uz nižu plaću.
Na primjer, po novom, stariji zaposlenici imat će pravo na djelomično umirovljenje uz naknadu plaće samo maksimalno tri godine, umjesto dosadašnjih pet godina. S time, da u trenutku kada steknu pravo na “djelomičnu mirovinu” ta im se naknada ukida.
To znači, kako navode mediji da će od 2029. godine osobe koje imaju pravo na koridor mirovinu moći ući u državno potpomognutu “djelomičnu mirovinu” najranije u starosnoj dobi od 60 godina, a ostali zaposlenici najranije s 62 godine.
Smanjenje s pet na tri godine biti će postupno, a broj godina zaposlenja potrebnih za pristup “djelomičnoj“ mirovini također će se povećavati u etapama.
Novost je i zabrana plaćenog dodatnog zaposlenja tijekom “djelomičnog umirovljenja”.
„Mehanizam održivosti“
Iz proračunskih razloga, bolje rečeno nedaća, državna naknada plaće za nove ugovore o djelomičnom umirovljenju bit će privremeno smanjena s 90 na 80 posto, i to između 2026. i 2028. godine.
Kako ističu mediji, Vlada također želi pri mirovinskoj reformi koristiti “mehanizam održivosti” kako bi osigurala da mirovinski izdaci ne izmaknu kontroli, što bi bio udar na umirovljenike. Jer, ako se premaši proračunski iznos utvrđen Zakonom o općem socijalnom osiguranju (ASVG), Vlada bi bila prisiljena poduzeti određene zahvate u mirovinskom sustavu.
Dakle, pred austrijskim potencijalnim umirovljenicima su neka, nova, dosad, neviđena, vremena, a sve s ciljem starije zaposlenike što dulje zadržati aktivnim na tržištu rada. Jer i Austrija, kao i mnoge druge europske zemlje ne samo da “muku muči” s manjkom radne snage, posebno one stručne i iskusne, nego je i njena državna blagajna sve praznija zbog sve većeg broja prijevremenih odlaska u mirovinu.
Fenix-magazin/SIM/Snježana Herek