Austrijanci za osamnaest dana izlaze na birališta.
Piše:Snježana Herek
Predizborna utrka pred parlamentarne izbore u Austriji, koji će se održati u nedjelju 29.rujna, obilježena je velikim obećanjima stranaka biračima.
Od zaustavljanja priljeva migranata i azilanata u zemlju, smanjenja životnih troškova, posebice cijena prehrambenih proizvoda , energenata i najamnina preko smanjenja poreznih davanja i ukidanja poreza na prekovremene sate do uvođenja porodiljskog dopusta ne samo za mame i tate nego i za bake i djedove, besplatnog cijepljenja, jačanja zdravstvenog i obrazovnog sustava itd.
Po ocjeni analitičara, predizborna obećanja stranaka, bez obzira s kojeg političkog spektra dolaze, vrlo su primamljiva, no pitaju se tko uopće još vjeruje u provedbu obećanog.
Na osnovu novog istraživanja javnog mnijenja bečkog Instituta Unique Research napravljenog za potrebe austrijskog tjednika “Profil”, teme koje zanimaju birače su se znatno promijenile u odnosu na izbore 2019. godine. Kao uostalom i sigurnosna i socijalno – gospodarska situacija u zemlji.
Sada se na prvom mjestu interesa ispitanika, s 43 posto nalazi tema azil i migracije, što tjera “vodu na mlin” krajnje desnice. Daleko iza nje, druga je tema poskupljenje i inflacija (29 posto). Slijede teme i dileme: zdravstveni sustav (22 posto), promjena klime (19 posto), obrazovanje i školstvo (15 posto), jačanje gospodarstva (14 posto), sigurnost i borba protiv kriminala (13 posto) te priuštive stanarine (12 posto).
Za parlamentarne izbore, na kojima se glasa za 183 zastupnika, natječe se devet stranaka, pet parlamentarnih, Narodna stranka (ÖVP) saveznog kancelara Karla Nehammera, Socijaldemokratska (SPÖ) na čelu s Andeasim Bablerom, krajnje desna Slobodarska (FPÖ) populiste Herberta Kickla, Zeleni na čelu s potkacelarom Wernerom Koglerom i Neos Beate Meinl-Reisinger, te četiri manjih, Stranka piva Dominika Wlaznyja, Komunistička stranka Austrije (KPÖ), s Güntherom Hopfgartnerom, Lista Madeleine Petrovic (LMP) i mala, lijevo usmjerena stranka “Keine” s izbornim kandidatom Fayadom Mullom.
Analitičari ocjenjuju da od malih stranka najviše šansi da prijeđe izborni prag od četiri posto i uđe u parlament ima “Stranka piva”, koja uspješno sakuplja naklonost birača putem društvenih mreža. Naravno, računajući na ogroman broj pivopija u Austriji.
Šanse za ulazak u parlament, iako minimalne daju se još i komunistima (KPÖ), koji su znatno ojačali u Grazu i Salzburgu.
Kako pokazuju rezultati ankete bečke Unique Research, koja je objavila i austrijska televizija ORF, krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ) na izborima bi mogla osvojiti 28 posto glasova. Druga bi mogla bila Narodna stranka (ÖVP) s 24 posto podrške birača, a treća Socijaldemokratska stranka (SPÖ) s 20 posto glasova. Slijede ih Zeleni s 9 posto, koliko imaju i liberali Neosa, te potom Stranka piva (6 posto), KPÖ (3 posto), LMP (1 posto) i stranka “Keine” (0 posto).
“Profil”, kako stoji na naslovnici tjednika konstatira da krajnje desni FPÖ na čelu s elokventnim populistom Herbertom Kicklom (56) korača u pobjedničkom smjeru. I da je “plavi val” (stranačka boja krajnjih desničara) zapljusnuo Austriju. Koliko daleko i duboko odlučiti će biračko tijelo. Dakle, Austrijanci s pravom glasa, njih 6.346.029, su u nedjelju, 29. rujna pozvani da odluče o daljnjoj sudbini svoje zemlje.
Na naslovnici tjednika također stoji da je “Kicklova stranka desno radikalna i i pod sumnjom u korumpiranost – što je očito nekima svejedno”.
I opasku kako je krajnje desni FPÖ, iako popularan kod gotovo trećine stanovništva, svejedno “neomiljen” u vladajućim strukturama. Zbog afera i svega onoga što je dosad pokazao i dokazao dok je bio na vlasti kao mlađi partner narodnjaka (ÖVP).
Prema posljednjim anketama, očito je da nijedna stranka neće osvojiti 92 od ukupno 183 zastupniökih mjesta u parlamentu, čime bi stekla apsolutnu većinu i mogućnost samostalnog vođenja države.
To vrijedi i za krajnje desničare, koji imaju najviše izgleda da pobjede na parlamentarnim izborima. I to uz FPÖ-ovo geslo: “Austrija Austrijancima”, kroz provedbu stroge politike prema strancima. A to znači, kako je najavio čelnik FPÖ-a Kickl u prošlotjednom razgovoru za televiziju ORF, ne samo “dosljedno protjerivanje kriminalnih azilanata nego i opći STOP za migrante i azilante”. A sve, prema Kicklovim riječima, zbog “zaštite Austrije, austrijskih vrijednosti, te kulture i tradicije od političkog islamiziranja”.
Međutim, ankete su pokazale, da bez obzira bude li FPÖ prvi ili ga na drugo mjesto potisnu narodnjaci (ÖVP), što je također moguće jer je veliki broj birača još uvijek neodlučan s obzirom da se ovoga puta radi o “sudbonosnim izborima i odlukama” kako pišu mediji, nitko ne želi koalirati s Kicklovim slobodnjacima.
Barem su tako najavili svi stranački čelnici u predizbornoj utrci. Što će biti poslije izbora, kada počinje trka za dolazak na vlast, i raspodjelu fotelja, posve je druga stvar. To je u austrijskoj izbornoj povijesti, već viđeno i doživljeno!
U sakom slučaju, već sada je jasno da do imenovanja mandatara nove vlade, kojeg predlaže predsjednik države, što onda mora potvrditi parlament natpolovičnom većinom, neće biti lako doći.
Kako ističu dobri poznavatelji austrijskih (ne)prilika, FPÖ, ako i završi na prvom mjestu neće imati apsolutnu većinu i morat će u potragu za koalicijskim partnerom ili partnerima. Za njega bi to mogla biti “Pirova pobjeda”, tvrde istraživači javnog mnijenja i politički analitičari.
Uz napomenu, kako je bez FPÖ-a “jedino moguća tro-stranačka koalicija”, jer ni koalicija narodnjaka (ÖVP) sa socijaldemokratima (SPÖ) također ne bi imala u parlamentu potrebnu većinu od 92 mjesta.
Stoga je daljnja kombinacija ÖVP – SPÖ – Neos ili ÖVP – SPÖ – Zeleni.
Međutim, za formiranje takve koalicije zasigurno bi bilo potrebno dugo pregovaranje i niz kompromisa, jer su razlike između triju stranaka ogromne, prije svega po pitanju migracije i azila, oporezivanja, te očuvanja socijalne države.
Kako napominju mediji, ako “zagusti”, neki ne isključuju ni mogućnost ponovnog koaliranja slobodnjaka (FPÖ) sa narodnjacima (ÖVP) i obrnuto, unatoč tome što je Vlada ÖVP – FPÖ 2019. godine zbog korupcijske afere “Ibiza” doživjela krah, uslijed koje je političku karijeru morao okončati dotadašnji čelnik slobodnjaka Heinz-Christian Strache. A raspisani su i prijevremeni izbori, koje su dobili narodnjaci (ÖVP), na čelu s tadašnjim kancelarom Sebastianom Kurzom. I potom koalirali sa strankom Zelenih s kojom su i sada na vlasti, predvođeni kancelarom Nehammerom. Naime, Kurz je 2021. godine podnio ostavku i povukao se iz politike, nakon što je Tužilaštvo protiv njega i devet njemu bliskih osoba pokrenulo istragu zbog sumnje na pronevjeru, primanje i davanje mita.
Promatrači austrijskih (ne)prilika smatraju da bi prihvaćanje jedne takve ponude FPÖ-a za ÖVP moglo biti smrtonosno. Uz poruku, kako pitanje na predstojećim parlamentarnim izborima nije tko će pobijediti, nego tko će nakon izbora s kime koalirati.
U svakom slučaju, u Austriji bi tijekom idućih mjeseci mogla nastati labilna, nepredvidljiva situacija, a nije isključeno, kako tvrde neki analitičari, da završi i novim izborima. Tim više, jer je ne tako davno austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen rekao kako ne namjerava Kicklu, u slučaju da pobjedi FPÖ, dati nalog za sastav nove vlade. Hoće li se to dogoditi, ili će narodnjacima (ÖVP) poći za rukom da u zadnji čas uvjere one još neodlučne da im poklone svoje povjerenje i tako uspiju obraniti prvo mjesto od prije pet godina, uskoro ćemo saznati.
Fenix-magazin/MMD/Snježana Herek
