Austriju potresa najveći špijunska afera nakon Drugog svjetskog rata, a uhićenje bivšeg djelatnika Saveznog austrijskog Ureda za zaštitu Ustava i borbu protiv terorizma (BVT) Egista Otta na Veliki petak, 29. ožujka u Koruškoj razotkrile su sumnje u infiltraciju ruskih obavještajnih službi u visoke austrijske državne strukture i društvo.
Iz Beča piše: Snježana Herek
Neki mediji pišu o “špijunskoj ćeliji” u nekadašnjem austrijskom BVT-u, te uz ime Egista Otta navode i ime njegovog tadašnjeg šefa Martina Weissa koji se je sklonio u Dubai, te barem za sada nije moguće njegovo uhićenje.
Austrijski mediji su u utorak, pozivajući se na list “Kurier” objavili da se “slučaj Ott” širi i da je još jedna osoba iz bivšeg LVT-a (Zemaljskog ureda za Ustav i borbu protiv terorizma) suspendirana, ne navodeći o kome se točno radi. Osim da je 2022. godine bila devet mjeseci suspendirana, protiv nje prvo pokrenuta, a potom obustavljena istraga, te krajem prošle godine umirovljena.
Ono što je prema pisanju medija još jedino ostalo “otvoreno” vezano uz navedenu osobu je navodno disciplinski postupak.
Kako ističu domaći mediji za sve navedene osobe vrijedi načelo nevinosti dok im se ne dokaže suprotno.
Bilo kako bilo, Austrija je na nogama! To pokazuje i hitan saziv Vijeća nacionalne sigurnosti Austrije koje će u utorak uvečer zasjedati u Saveznom parlamentu u Beču. Sastanak je sazvao austrijski savezni kancelar i čelnik “Narodne stranke” (ÖVP) Karl Nehammer.
U središtu pozornosti naći se sigurnost Austrije i da li je dovedena u opasnost kroz ruski utjecaj?
Zahtjev za zasjedanje je podnijela stranka Zelenih, koja je na vlasti s Nehammerovim “narodnjacima”.
“Radi se o optužbama protiv Egista Otta, bivšeg djelatnika BVT -a (opp. Savezni ured za zaštitu Ustava i borbu protiv terorizma) za špijunažu”, stoji u priopćenju kancelara Nehammera.
“To su teške optužbe. Te optužbe sada moraju biti na jednoj strani razjašnjenje od pravosuđa. Na drugoj strani zahtijevaju i ocjenu i pojašnjenje sigurnosnog stanja u Republici. Moramo spriječiti da ruske špijunske mreže prijete našoj zemlji, time što se interpoliraju ili instrumentaliziraju u političke stranke ili mreže”, istakao je Nehammer.
Vijeće nacionalne sigurnosti Austrije čine članovi austrijske savezne Vlade i političkih stranaka. Savjetodavnu ulogu imaju predstavnici iz Ureda austrijskog predsjednika, austrijskih saveznih pokrajina, te savezne vojske i policije.
Na zasjedanju Vijeća biti će riječi i o postroženju zakonskih odredbi za špijunažu, koje je nakon otkrića “slučaja Ott” zatražila austrijska ministrica pravosuđa Alma Zadić.
Kancelar Nehammer je pri svojem prošlotjednom obraćanju naciji rekao kako može zamisliti pooštravanje zakona o špijunaži, ako se istovremeno ojačaju i mogućnosti domaćih obavještajnih služni da mogu učinkovito djelovati protiv “neprijateljskih obavještajnih službi”. Naime, kancelar vidi potrebu, kao i narodnjački ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner da u slučaju potrebe, mora postojati mogućnost da nadležne vlasti imaju priliku slušati telefonske pozive i nadzirati usluge slanja poruka.
Kako je poručio Nehammer, cilj je otkloniti opasnost utjecaja stranih obavještajnih službi kako bi se “zaštitila nacionalna sigurnost Austrije i ne bi demokracija dovela u opasnost”.
U špijunskom “slučaju Ott”, koji je večeras tema na sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost, riječ je o ruskoj tajnoj službi. I ocjeni radi li se “samo” o špijunaži ili već infiltraciji ruskih špijuna u austrijski politički sustav, a time i slabljenju sigurnosti zemlje?
Bivši austrijski obavještajac Egisto Ott uhićen je pod sumnjom da je špijunirao za Državnu tajnu službu Rusije, na štetu Austrije, te zloupotrijebio svoj službeni položaj.
Optužuje ga se, između ostalog, da je podatke o mobilnim telefonima trojice bivših visokih austrijskih dužnosnika dao ruskoj obavještajnoj službi. Zatim da je pomogao da se planira provala u stan jednog uglednog stranog novinara, nesklonog Kremlju, s bečkom adresom, koji je potom morao napustiti Beč jer mu austrijska vlast više nije mogla jamčiti sigurnost, te drugih špijunskih usluga naručenih iz Rusije.
Ott se također sumnjiči da je strogo povjerljive informacije dao Janu Marsaleku, Austrijancu u bjekstvu kojeg se traži zbog sumnje za prijevaru nakon propasti njemačke tvrtke Wirecard 2020. godine, na čijem je bio čelu.
Ott je, prema pisanju austrijskih medija koji se pozivaju na njemački “Spiegel” navodno “izšpijunirao” i dao Marsaleku “najmanje 309 imena”, među njima i brojna austrijska.
Što je sve Ott nedozvoljenog radio, čije je sve adrese i imena davao i kome iz ruske obavještajne službe otkrivao strogo čuvane tajne zasad se ne zna točno. To će tek otkriti istraga, pišu mediji.
Ono što je već poznato je da su austrijskog obavještajca Otta otkrili Britanci, gdje se u Londonu upravo vodi proces protiv skupine bugarskih državljana osumnjičenih za špijunažu, a čiji su podaci s mobitela istražitelje doveli do Marsaleka te u nastavku i do Otta, koji je potom uhićenu u svojoj kući kraj Villacha u Austriji.
Fenix-magazin/MMD/Snježana Herek
