Austrijanci u prosjeku primaju veću mirovinu od Nijemaca. Ali i doprinosi su veći. Imaju li oni bolji sustav? Što nova savezna vlada može naučiti od Austrije?
Austrijanci primaju znatno veće mirovine od Nijemaca. Prosječna bruto mirovina porasla je za 632 eura u 2023. Ali zašto je to tako? I: Bi li ovo bio razuman model i za Njemačku?
Profesor ekonomije Holger Bonin, voditelj Instituta za napredne studije u Beču, pripisuje nekoliko čimbenika višim mirovinama u Austriji u odnosu na Njemačku.
Otprilike polovica razlike posljedica je činjenice da je austrijski sustav jednostavno skuplji, pišu njemački mediji. “Stopa doprinosa za zakonske mirovine ostala je stabilna na preko 22 posto već dugi niz godina.” U Njemačkoj je, profesorovim riječima, trenutno ispod 19 posto.
Doseže li austrijski sustav svoje granice?
Drugi faktor su državne subvencije – one su puno veće u usporedbi s Njemačkom, kaže Bonin. Upozorava: Austrijski sustav trenutno doseže svoje granice zbog inflacije. Zato se u Austriji sada počinje rasprava o tome kako stabilizirati mirovinski sustav, jer postaje jasno da “sustav više nije održiv. Izgledi nisu dobri, s obzirom na sve veće starenje stanovništva”.
Znači li to da sustav ne funkcionira puno bolje nego što se često pretpostavlja? Dr. Florian Blank istražuje usporedbe mirovina između Njemačke i Austrije i voditelj je odjela za socijalnu politiku u Zakladi Hans Böckler.
Pojmove poput “međugeneracijske pravde” ili “održivosti” treba tretirati s oprezom jer, prema Blanku, oni uvijek sadrže evaluacije. Te su procjene dovele do pitanja o tome koliko novca treba ulagati u mirovine i što predstavlja pravedne naknade.
Mirovinski sustav za sve – i u Njemačkoj?
Druga važna razlika je uključivanje samozaposlenih i državnih službenika u austrijski mirovinski sustav. Može li ovo funkcionirati i u Njemačkoj? Koalicijski sporazum između CDU/CSU i SPD-a ne odnosi se na državne službenike – ali se u vezi sa samozaposlenima navodi sljedeće:
„Želimo samozaposlenima osigurati bolju mirovinsku sigurnost. Sve novozaposlene osobe koje nisu povezane s obveznim sustavom mirovinskog osiguranja uključit ćemo u zakonski sustav mirovinskog osiguranja na način koji je prilagođen poduzetnicima. Drugi oblici mirovinskog osiguranja koji osiguravaju pouzdanu mirovinsku sigurnost za samozaposlene osobe ostat će mogući.“
Uključivanje svih samozaposlenih osoba u sustav sada bi potencijalno moglo stvoriti prijelazni problem, jer bi to značilo da bi ponovno dospjeli zahtjevi za naknadu – ali bi to moglo ublažiti demografski teret u kratkom roku. Zato to možete imati na umu, kaže Holger Bonin.
Florian Blank podržava ovu inicijativu jer je sustav koji uključuje više ljudi stabilniji, posebno s obzirom na promjene na tržištu rada. Također pozdravlja činjenicu da su sada zaštićeni ljudi koji prije nisu bili osigurani, pišu njemački mediji.
Iako integracija samozaposlenih osoba u mirovinske fondove nije čarobni štapić za demografske promjene, kaže Blank, „proširenje mirovinskog osiguranja zapravo može imati smisla“.
Fenix-magazin/SČ
