Države članice NATO-a slažu se oko povećanja izdvajanja za obranu na ukupno pet posto BDP-a do 2032., izjavio je u četvrtak hrvatski ministar obrane Ivan Anušći, dodajući da će hrvatski prioriteti za jačanje obrane biti među ostalim kibernetička sigurnost, radarski sustavi i protuzračni sustavi srednjeg dometa.
“Potvrdili smo svi, praktički jednoglasno i složili se da do 2032. moramo dostići 3,5 posto plus jedan i pol posto koji će biti usmjereni za obranu i sigurnost”, rekao je Anušić nakon zadnjeg ministarskog sastanka prije samita NATO-a koji će se održati u Haagu 24. i 25. lipnja.
Na čisto vojne izdatke išlo bi 3,5 posto, a preostalih 1,5 posto na troškove povezane sa sigurnošću u širem smislu, poput zaštite granica, kibernetičke sigurnosti, infrastrukture kako bi se povećala vojna mobilnost.
Anušić je dodao da su Sjedinjene Države kao najvažniji saveznik rekle na ovom sastanku da svoju pozornost preusmjeravaju na Indo-Pacific i da zato Europa mora ojačati svoje obrambene sposobnosti i financirati vlastitu obranu.
“To naravno ne znači njihovo napuštanje Europe, nego jednostavno preusmjeravanje fokusa na Indo-Pacifik. Stoga jednostavno moramo biti spremni na ono što nam sutra donosi”, rekao je potpredsjednik vlade i ministar obrane.
Na pitanje koji će biti hrvatski prioriteti u jačanju obrambenih sposobnosti, Anušić je rekao da su to kibernetička sigurnost, zaštita od kibernetičkih i hibridnih napada, radarski sustavi, protuzračni sustavi srednjeg dometa, topništvo, haubice i “sve ono što je već javno komuniciralo ministarstvo obrane, ono što je u fazi nabave”.
Dodao je da Hrvatska ima ozbiljnu proizvodnju malih borbenih dronova, koju još može dodatno povećati.
“I danas sam ponovio u svom izlaganju da je Hrvatska spremna preuzeti vodeću ulogu unutar Europske unije, pa možemo reći unutar NATO-a, u proizvodnji malih borbenih dronova, koje bi Hrvatska mogla proizvoditi u ozbiljnim količinama i gdje bi mogli zadovoljiti potrebe Europske unije i NATO-a”, rekao je Anušić.
Fenix-magazin/MMD/Hina
