U povijesnom prostoru Kneževe palače u Zadaru je nedavno predstavljena antologija hrvatskoga rodoljubnog pjesništva „Od Jadra do Baške”, autora Ante Nadomira Tadića Šutre koja je tiskana uz potporu Ministarstva hrvatskih branitelja.
Djelo je okupilo brojne sudionike kulturnog života, a predstavljanje je otvorilo i važno pitanje simbolike samog naslova, koje je potaknulo znatiželju među okupljenima.
Na početku događaja u ime organizatora obratio se dr. sc. Radomir Jurić, predsjednik zadarskog Ogranka Matice hrvatske, istaknuvši zadovoljstvo što se predstavljanje ovako značajnog izdanja održava upravo u Zadru.
– Počašćeni smo što se predstavljanje novog uratka gospodina Ante Nadomira Tadića Šutre odvija u našem Zadru i u ovoj kultnoj Kneževoj palači, kazao je Jurić, dodajući kako je riječ o prostoru koji ima posebno mjesto u kulturnoj javnosti Hrvatske.
U svom obraćanju osvrnuo se i na osobni i profesionalni odnos s autorom. – Gospodin Šutra bio je moj student na Odjelu za kulturu i turizam. Marljivo je izvršavao sve svoje studentske obveze, priređivao večeri poezije i sve nas oduševljavao svojim osebujnim nastupima, istaknuo je Jurić. Naglasio je i kako je autor kasnije nastavio akademski i stručni razvoj, djelujući kao predavač na veleučilištu „Marko Marulić” u Kninu, te kako je nositelj brojnih nagrada i priznanja, kao i član Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne.
Središnji dio predstavljanja obilježilo je pitanje koje je postavio Jurić: Zašto upravo naslov „Od Jadra do Baške”? Odgovor je ponudio sam autor, pojasnivši kako naslov nosi snažnu simboličku dimenziju koja povezuje ključne točke hrvatske povijesti i kulturnog identiteta.
Autor je istaknuo važnost rijeke Jadro, koja teče kroz Solin, naglašavajući osobito značenje Gospina otoka kao jednog od najvažnijih arheoloških lokaliteta hrvatske srednjovjekovne baštine. Podsjetio je na istraživanja iz 1898. godine koja je vodio arheolog Frane Bulić, kada su pronađeni ulomci sarkofaga kraljice Jelene, što je izazvalo veliku pozornost tadašnje javnosti.
Kraljica Jelena, supruga kralja Mihajla Krešimira II. i majka kralja Stjepana Držislava, prema povijesnim izvorima pokopana je 976. godine na prostoru koji se povezuje s nekadašnjim mauzolejem hrvatskih vladara. Prema predaji, potjecala je iz zadarske patricijske obitelji Madijevaca, što dodatno povezuje jadranski prostor u cjelinu povijesnog i identitetskog kontinuiteta.
Na drugom kraju simboličnog raspona nalazi se Baška, prostor snažne glagoljaške i kulturne tradicije, čime naslov antologije zaokružuje geografski i duhovni okvir hrvatske povijesti — od ranosrednjovjekovnih kraljevskih središta do kasnijih kulturnih uporišta.
Kako je istaknuto, antologija tako funkcionira kao simbolički luk koji povezuje različite slojeve hrvatskog identiteta, od povijesnih izvora do književnog stvaralaštva koje ih interpretira i prenosi kroz stoljeća.
Dodatnu dimenziju predstavljanju dala je i književnica i urednica Fenix-magazin, Marijana Dokoza, koja se zbog nemogućnosti dolaska uključila putem video linka.
Ona je naglasila kako ju je projekt odmah zaintrigirao svojom opsežnošću i konceptom. – Riječ je o izboru od 205 pjesama više od 150 autora, koji spaja klasike hrvatske književnosti, suvremene autore, pa čak i manje poznata imena, istaknula je Dokoza.
Dodala je kako antologija prati razvoj hrvatske državnosti kroz pjesnički izraz — od doseljenja Hrvata, preko razdoblja kraljeva Tomislava i Zvonimira, pa sve do srednjovjekovnog hrvatskog kraljevstva. – Posebno mi se dojmilo što se vodi računa o točnom navođenju izvora i uključivanju više od četrdeset prvotiska, što svjedoči o ozbiljnosti i predanosti u očuvanju književne baštine, rekla je.
Zaključno je istaknula kako antologija predstavlja most između prošlosti i sadašnjosti, ali i različitih generacija autora i čitatelja. Prema njezinim riječima, „Od Jadra do Baške” nije samo književni projekt, već i svjedočanstvo o kontinuitetu hrvatske kulture, identiteta i zajedništva.- Rekla bih kako je ova antologija pravi dar svima koji žele bolje razumjeti tko smo i odakle dolazimo, rekla je Marijana Dokoza.
U programu je sudjelovala i predsjednica udruge “Žene u domovinskom ratu” Vesna Matešić, dok je pokrovitelj ovog značajnog događaja bio Grad Zadar.
Poseban glazbeni ugođaj večeri upotpunio je glazbeni nastup Tomislava Bralića i Klape Intrade. Otpjevali su i pjesmu “Stina pradidova” čiji je autor Ante Tadić Nadomir Šutra. Program je vodila prof. Martina Drobnak, a organizatori su istaknuli zadovoljstvo značajnim odazivom publike.
Fenix-magazin/Zvonko Bosnić
