Četvrtak, 30/06/2022
Ante Gugo

Ante Gugo predstavio „Žetvu u polju otrova“ u Wiesbadenu, Darmstadtu i Stuttgartu

Tijekom posljednjeg vikenda u rujnu hrvatski novinar i književnik Ante Gugo predstavio je Hrvatima u Wiesbadenu (Hrvatska katolička misija), Darmstadtu (Hrvatska katolička misija) i Stuttgartu (Hrvatska kulturna zajednica) svoj novi roman „Žetva u polju otrova“.

 U Stuttgartu je predstavljanje održano pod pokroviteljstvom tamošnjeg Generalnog konzulata Republike Hrvatske. Goste je u ime domaćina pozdravio predsjednik Hrvatske kulturne zajednice u Stuttgartu Ante Prusina.  Među nazočnima predstavljanju knjige bili su i aktualni konzul gerant Ivan Bulaja i voditelj Hrvatske katoličke misije fra Zvonko Tolić.

Riječ je o djelu koje je prema riječima književnika, prevoditelja, scenarista i kazališnog redatelja Pere Mioča značajno oplemenilo suvremenu hrvatsku književnost. Ovaj roman Mioče je opisao kao kombinaciju stila i žanra Ive Brešana, Ivana Aralice i Marije Jurić Zagorke. Riječi hvale o ovom povijesnom romanu koji obuhvaća razdoblje od vremena atentata na Stjepana Radića do Domovinskog rata nisu štedjeli ni prof. dr. Slobodan Prosperov Novak i Marijan Tomislav Bilosnić. Sam Gugo je tijekom predstavljanja romana u Njemačkoj rekao kako je riječ o fikciji koja je inspirirana stvarnim događajima te da mu je želja da roman dođe u ruke što većeg broja mladih čitatelja, posebno onih u iseljeništvu kojima je novija nacionalna povijest slabije poznata.

Razlog zbog kojeg bi taj roman trebali pročitati i mlađi čitatelji krije se možda i u jezičnom bogatstvu ovog djela. Tako je jedan od recenzenata, izvršni urednik Večernjeg lista prof. Žarko Ivković napisao: „Uvjerljivosti i kvaliteti romana pridonosi i to što autor svoje likove oblikuje i karakterističnim govorom, pa se jedni služe standardnim jezikom, drugi slengom, a treći ikavsko-štokavskim idiomom Dalmatinske zagore. (Neće ti ođe pivci zapivati. Ođe ti samo pijevci pjevaju.)“

Gugo ovim romanom razbija tabue vezane uz međunacionalne odnose na području Hrvatske. U njegovom romanu ti međunacionalni odnosi generiraju sukobe koji prerastaju u obiteljske i osobne tragedije, oni su pokretač radnje u prošlosti koja kulminira krvavim ratom u sadašnjosti. Vještim ispreplitanjem prošlosti i sadašnjosti autor nas zapravo upućuje na genezu hrvatsko-srpskih sukobljavanja i na njihove posljedice. I u jednom i u drugom vremenu visoka politika i njezini imperijalistički interesi glavni su uzrok tih sukoba te sustavnog narušavanja dobrosusjedskih odnosa i mirnog suživota ljudi.

Nažalost i danas postoje ljudi koji ne bi htjeli da se o tome priča i da se istina zna. Iako je svoj stav o tim prošlim vremenima Gugo izrazio naslovnicom romana na kojoj su prikazane tri sasvim jednake aveti sa simbolima prošlih totalitarnih režima kroz koje je hrvatski narod prošao, neki pojedinci su pozivali na bojkot, pa čak i zabrane predstavljanja ovog romana pokušavajući Gugu optužiti za širenje govora mržnje. Budući da je Gugo poznat po neskrivenom zagovaranju hrvatskih nacionalnih interesa, nije teško pretpostaviti u ime koje aveti iz prošlosti se pokušalo zabraniti predstavljanje Guginog romana.

Uzroke tragičnog međuodnosa dvaju naroda u Guginom romanu opisuje glavni lik, novinar i ratni reporter Ivan Šimić, koji je u ovom romanu dobio ulogu pripovjedača. Dio teksta koji opisuje naziv romana vezan je uz dijalog između punca, bivšeg zemljoposjednika kojeg su komunisti razvlastili i njegovog zeta, bivšeg moćnika nove komunističke vlasti koji je stradao jer se nije htio odreći svoje katoličke vjere i nacionalne tradicije: „Ljudska duša i čovjekov um su kao polje. Što u njega posiješ, to ćeš i požeti i to će te hraniti. Oni desetljećima u svoja polja siju mržnju, koja je otrov za dušu i um čovjekov. Sad, kao što rekoh, sjedaju za stol da bi slasno pojeli to što su u svom polju poželi“ rekao je punac svom zetu nakon što je i on postao žrtva komunističkog režima kojeg je sam gradio.

Cijeli ovaj roman prožet je grčevitom borbom: za obitelj i njezinu egzistenciju, za vjeru, nacionalni identitet, čast, ponos, za goli život, a u konačnici i za teritorijalni integritet i slobodu domovine. Možda su baš zbog toga neki u Guginom romanu prepoznali govor mržnje i tražili zabranu predstavljanja. Premda je riječ o fikciji, čitatelj ima dojam da su i likovi, i mjesta, i radnja uzeti iz tegobne povijesti jedne stvarne obitelji koja je proživjela turbulentna vremena dvadesetog stoljeća. Upravo ta iznimna djelotvornost fikcije te uvjerljivo pripovijedanje glavna su kvaliteta ovoga romana.

Jedan primjerak svog romana Gugo je na Livanjskoj noći Heusenstammu uručio i izborniku hrvatske nogometne reprezentacije Zlatku Daliću.

Fenix-magazin/Josipa Zeko

Pogledajte drugo

REKORD: Drogu konzumira 284 milijuna ljudi

U 2020. diljem svijeta 284 milijuna ljudi u dobi od 15 do 64 godine konzumiralo …