Angela Merkel vodila je Njemačku 16 godina i utjecala na zbivanja u svijetu. Sada se u svojim memoarima ponovno osvrće na ključne trenutke svoje karijere, uključujući odnose s Vladimirom Putinom, Donaldom Trumpom i Gerhardom Schröderom.
Merkel, danas 70-godišnja demokršćanka, u svojoj knjizi Sloboda otkriva da je tijekom svog mandata pokušala zaustaviti nastojanja Ukrajine da brzo uđe u NATO, strahujući od vojne reakcije Rusije, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
Podsjetila je na ključni summit NATO-a 2008. kada se raspravljalo o dodjeli statusa kandidata Ukrajini i Gruziji, navodi se u izvatku koji prenosi list Zeit.
“Razumijem želju zemalja srednje i istočne Europe da što prije postanu članice NATO-a”, piše Merkel. No, dodaje, proširenje je trebalo donijeti sigurnost i savezu, a ne samo novoj članici. Posebno se osvrnula na rizike zbog prisutnosti ruske crnomorske flote na Krimu.
Bivši kancelar također napominje da je u to vrijeme samo manjina ukrajinskog stanovništva podržavala članstvo u NATO-u. “Smatram da je iluzorno vjerovati da će status kandidata za članstvo pružiti zaštitu od Putinove agresije ili ga odvratiti od djelovanja.”
Napravljen je kompromis koji, kako kaže Merkel, nije bio bez cijene. Ukrajina i Gruzija nisu dobile status kandidata, što je za njih značilo “ne” njihovim nadama.
Istodobno, NATO je dao opću izjavu da će njihovo članstvo biti moguće u budućnosti, što je za Putina bilo “da” njihovom ulasku u savez – i svojevrstan izazov.
Merkel opisuje i svoje prve susrete s Donaldom Trumpom, uključujući i njihov razgovor 2017. u Ovalnom uredu. Trump ju je odmah upitao kakav je odnos s Putinom, koji ga je, kako piše Merkel, očito fascinirao. Imao sam dojam da njegovu pozornost privlače političari s autokratskim i diktatorskim obilježjima.
Zajednička press konferencija bila je neugodna. Trump je kritizirao Njemačku, a kancelarka odgovorila činjenicama. “Razgovarali smo na dvije različite razine – on emotivno, ja racionalno. Rješavanje problema očito nije bio njegov cilj”, piše ona.
Dodala je kako se Trump često trudio kod sugovornika izazvati osjećaj krivnje, ali je istovremeno želio da mu se svide. “Na sve je gledao iz perspektive poduzetnika za nekretnine. Zemlje su bile suparnice, gdje je uspjeh jedne značio neuspjeh druge. Nije vjerovao da suradnja može povećati prosperitet svih.”
Merkel se prisjetila i kako je 2005. nakon izbora na kojima je tijesno pobijedila preuzela mjesto kancelarke. Tadašnji socijaldemokratski kancelar Gerhard Schröder odbio je priznati poraz.
“Sjedio je u televizijskom studiju i grubim tonom rekao mi da njegova stranka nikada neće biti koalicijski partner koji će me dovesti na mjesto kancelarke”.
Bivša kancelarka piše da se u tom trenutku osjećala kao promatrač sa strane. “Kao da sam iz svog doma gledala scenu na TV-u, a nisam bio dio nje. Stalno sam si govorila: nemoj se miješati u sukob jer ćeš i sama izgubiti kontrolu.” U svojim memoarima piše da Schroeder ne bi postupio na isti način da je muškarac bio na njezinu mjestu.
Bio je to početak kancelarske karijere koja će trajati još 16 godina i ostaviti dubok trag u njemačkoj i svjetskoj politici.
Fenix-magazin/MMD/dpa
