Andrija Hebrang: Ljevica je ostala u HDZ-u

Uvijek se veselim susretima s Hrvatima u iseljeništvu. Za njih me vežu najljepše uspomene iz doba Domovinskog rata. – Tada, kao ratni ministar, puno sam se susretao sa hrvatskim iseljenicima – rekao je Andrija Hebrang, bivši ministar zdravstva i socijalne skrbi, liječnik i sveučilišni profesor u razgovoru za Fenix, nakon gostovanja na tribinama u Mainzu i Neu Isenburgu.

 

Hebrang je uvijek održavao dobre komunikacije s iseljenicima, te tvrdi kako ne bi bilo saniteta kojeg je tijekom Domovinskog rata vodio, da nije bilo donacija lijekova i sanitetskog materijala kojeg su slali iseljenici. – Danas mi je drago da se opet vraćam iseljeništvu i da im mogu prenijeti svoje poglede na današnju Hrvatsku.

FM: Došli ste u hrvatsko iseljeništvo baš u vrijeme dok Hrvate potresaju uhićenja u Orašju. Ratni ste ministar, kako gledate na ta uhićenja?

Mi u Hrvatskoj imamo čitav niz problema: političkih, gospodarskih, a u najnovije vrijeme dogodilo se nekoliko političkih napada na Hrvatsku kojima je definitivno cilj destabilizacija Hrvatske. Situacija u regiji nije dobra jer nismo raščistili veliko pitanje ratnih zločina, niti smo raščistili pitanje ratnih odšteta pa danas imamo situaciju u kojoj gubitnici u ratu žele nadoknaditi taj gubitak političkom agresijom u miru. Doživljavamo čitav niz neugodnosti, a posljednja koja se dogodila u Orašju u BiH, pokazuje da smo mi u Hrvatskoj išli krivim putem.

Ubijeno je osam tisuća civila

FM: Kojim krivim putem?

Nad Hrvatima u Hrvatskoj su izvršeni brojni i veliki ratni zločini. Spomenut ću samo neke od njih. Najveći ratni zločin je ubiti civila. U srpskoj agresiji na Hrvatsku je ubijeno osam tisuća civila, od čega je pola žena i djece. To ne postoji u drugim svjetskim ratovima. Taj podatak samo pokazuje da su primarni ciljevi bili civilne nastambe gdje se nalaze žene i djeca. Znate li da je 44 posto ubijenih civila bili stariji od 60 godina? Dakle, cilj je bio istjerati s trećine Hrvatske civilno stanovništvo do poznate linije Virovitica – Karlovac – Karlobag i osvojiti taj do teritorija. Mi do danas nismo podigli ni jednu optužnicu za ubojstvo tih osam tisuća civila. Kao liječnik i načelnik sanitetskog stožera, reći ću podatak o bolnicama. Raketirano je i granatirano 17 hrvatskih bolnica. To je najveći ratni zločin, a nismo digli niti jednu optužnicu, a sve to u nekakvoj dobroj namjeri da se susjedski odnosi nakon rata smire. Međutim, što smo dobili od suprotne strane? Dobili smo optužbe protiv deset naših zapovjednika, generala, za ratne zločine. To je apsolutno jedan akt neprijateljstva, jer ti ljudi nisu u BiH sudjelovali kao osvajači nego kao osloboditelji, na temelju sporazuma Izetbegović – Tuđman. Hrvatska vojska je ušla i ja sam dvije godine proveo u BiH kao ratni ministar zdravstva oslobađajući BiH od srpske agresije. I sada, te iste osloboditelje optužiti za ratni zločin, nije ništa drugo već politička agresija!

Moramo pokušati zadržati dobrosusjedske odnose

FM: Ta politička agresija na Hrvatsku je došla baš u vrijeme 25. obljetnice pada Vukovara. Ne boli li to Hrvate jače?

To je i tempirano na to, tim više što je nekoliko dana nakon toga došao novi šok: beogradske Večernje novosti objavile su da Republika Srpska diže nove optužnice protiv hrvatskih zapovjednika. To nije provjerena vijest, ali kad to donose jedne čitane novine u Srbiji, onda je to ozbiljno upozorenje. Mi smo sada u situaciji naći odgovor koji bi bio dostojan Hrvatske kao pobjednika u tom ratu, a opet, s druge strane, moramo pokušati zadržati te dobrosusjedske odnose jer moramo živjeti zajedno.

FM: Što mislite o ovoj sadašnjoj Vladi?

Ova Vlada je prekratko na svojim funkcijama da bi se dao neki stav. To su sve mladi političari iz moje stranke, ja ih dobro poznajem. Ali, kod mladih ljudi uvijek morate vidjeti kako će se postaviti u nekoj situaciji, a ne prerano kritizirati ni prigovarati, jer je politika i politička situacija vrlo složena i ovo je vrlo kratko vrijeme u kojem još nisu mogli pokazati svoj stav prema mnogim problemima. Najvažniji od svih je gospodarski problem. Tu su ušli s prvom reformom poreznog sustava koja meni izgleda prihvatljiva i kvalitetna. No, što će biti dalje, vidjet ćemo. Provođenje reformi u Hrvatskoj znači boriti se protiv zaostalih komunističkih navika, što znači „hoćemo sve besplatno, a neda nam se raditi“.

Primjerice, moj resor zdravstva. Imamo tri milijarde kuna deficita jer potrošimo više nego što smo platili za to zdravstvo i naravno da to ne može funkcionirati. Svaka reforma je bolna. Da li će ti mladi ljudi imati snage, a treba snaga za te reforme, vidjet ćemo uskoro.

 Rekao sam Karamarku: „Ovo je početak tvoga kraja“

FM: Možete li napraviti usporedbu Andreja Plenkovića i Tomislava Karamarka?

Oni su potpuno različiti tipovi političara. Karamarko je došao kao iskusan političar. Osobno sam preko 20 godina s njim surađivao u politici. Plenkoviću je, zapravo, ovo prva politička funkcija, ako izuzmemo njegov status zastupnika u Europskom parlamentu, što je ipak izvan Hrvatske.

Osnovna pogreška Karamarka je bila ta što se htio uhvatiti u koštac s nekoliko problema paralelno.

Što je to rekao Karamarku,  zašto misli da ljevica ima značajan utjecaj u HDZ-u, te još neke zanimljive izjave i otkrića doznajte u ostatku intervjua koji se nalazi u u aktualnom tiskanom izdanju Fenix Magaina

Fenix  Magazin/Marijana Dokoza

Pogledajte drugo

U NEKOLIKO NJEMAČKIH GRADOVA: Oni koji rade “home office” i koriste Vodafone mogu očekivati probleme – evo kad i gdje

Korisnici telekomunikacijske tvrtke Vodafone danas (ponedjeljak, 20.09.) mogu očekivati probleme s internetom, telefonom ili radom …