Danska je 2024. godine zabilježila najvišu razinu cijena robe i usluga široke potrošnje među zemljama EU-a, 43% iznad prosjeka EU-a, dok je Bugarska imala najnižu, 40% ispod prosjeka, pokazala je analiza Eurostata.
U 2024. godini, alkohol i duhan zabilježili su najveću razliku u cijenama među zemljama EU-a. Irska se istaknula kao najskuplja, s cijenama koje su dosegle 205% prosjeka EU-a, što je 3 puta više od Bugarske, gdje su cijene bile najniže, s 69% prosjeka.
U 2024. godini, kategorija restorana i hotela pokazala je drugu najveću razliku u cijeni među zemljama EU-a. Danska je bila najskuplja, s cijenama od 148% prosjeka EU-a, dok je Bugarska bila najjeftinija, s cijenama od 53% prosjeka.
Eurostat je objavio najnoviju analizu razina cijena robe i usluga široke potrošnje u Europskoj uniji (EU), s naglaskom na indekse razina cijena, koji pružaju usporedbu razina cijena zemalja u odnosu na prosjek EU-a i izračunavaju se pomoću pariteta kupovne moći.
Rezultati se temelje na istraživanjima cijena koja obuhvaćaju više od 2.000 roba i usluga široke potrošnje, a provedena su u 36 europskih zemalja koje sudjeluju u programu pariteta kupovne moći (PPP) Eurostata i OECD-a. Skupina zemalja sudionica uključuje 27 zemalja EU-a, 3 zemlje EFTA-e (Island, Norveška i Švicarska) i 6 zemalja kandidatkinja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska).
Ukupne razine cijena
U 2024. godini razine cijena roba široke potrošnje i usluga uvelike su se razlikovale diljem Europe. Najviša razina cijena među zemljama EU-a zabilježena je u Danskoj, 43% iznad prosjeka EU-a, dok je u Bugarskoj razina cijena bila 40% ispod prosjeka EU-a.
Razumijevanje razlika u razinama cijena važno je pri usporedbi ekonomskih podataka, poput bruto domaćeg proizvoda (BDP), jer više relativne cijene mogu učiniti da gospodarstvo izgleda zdravije nego što stvarno jest. Promatranje razlika u razinama cijena također je važno pri analizi razvoja jedinstvenog tržišta EU-a za robe i usluge.
Razina cijena za ukupne izdatke kućanstava za konačnu potrošnju (HFCE) roba i usluga u 2024. godini.
Razine cijena za hranu, pića, duhan, odjeću i obuću
Tablica prikazuje indekse razina cijena za 4 važne skupine roba i usluga široke potrošnje (vidi dolje opis sadržaja svake skupine proizvoda):
hrana i bezalkoholna pića;
alkoholna pića i duhan;
odjeća;
obuća.
Ove 4 skupine predstavljaju u prosjeku 17%, 5%, 3% i 1% izdataka kućanstava. Među zemljama EU-a, Luksemburg ima najvišu razinu cijena za hranu i bezalkoholna pića, Irska za alkoholna pića i duhan, dok je Danska najskuplja za odjeću i obuću. Među svih 36 zemalja, Švicarska ima najvišu razinu cijena za hranu i bezalkoholna pića te za odjeću, Island za alkoholna pića i duhan, a ponovno Danska za obuću.
Na drugom kraju spektra, Sjeverna Makedonija pokazuje najniže razine cijena od svih 36 zemalja za hranu i bezalkoholna pića te za alkoholna pića i duhan, Turska je najjeftinija zemlja za odjeću, dok Bugarska ima najnižu razinu cijena za obuću. Među zemljama EU-a, Rumunjska je najjeftinija zemlja za hranu i bezalkoholna pića, a Bugarska za ostale 3 kategorije (alkoholna pića, duhan i obuća, odjeća).
Najveća disperzija cijena utvrđena je za alkoholna pića i duhan. To je uglavnom zbog velikih razlika u oporezivanju ovih proizvoda među 36 zemalja.
Disperzija cijena je prirodno najveća unutar skupine od 36 zemalja, koja uključuje i zemlje EFTA-e s visokim cijenama i (uglavnom) zemlje kandidatkinje s niskim cijenama.
Cijene za energiju, namještaj, kućanske aparate i potrošačku elektroniku
Tablica 2 prikazuje indekse razina cijena za još 4 skupine roba i usluga (vidi dolje opis sadržaja tih skupina):
energija (električna energija, plin i druga goriva);
namještaj i opremanje, tepisi i ostali podni pokrivači;
kućanski aparati;
potrošačka elektronika.
Ove skupine predstavljaju u prosjeku 5%, 2%, 1% i 1% konačne potrošnje kućanstava.
Disperzija cijena značajno varira između ove 4 skupine proizvoda, a najizraženija je za električnu energiju, plin i ostala goriva. Ovdje je Njemačka najskuplja, a Turska najjeftinija od svih 36 zemalja sudionica. Među zemljama EU, Mađarska je najjeftinija za energiju.
Za ostale 3 skupine prikazane u ovoj tablici, disperzija cijena je mnogo niža – posebno za potrošačku elektroniku u EU.
Među zemljama EU, Malta je najskuplja zemlja za namještaj i opremanje te za kućanske aparate, dok Finska ima najviše indekse razina cijena za potrošačku elektroniku. Najniže cijene za ove 3 skupine zabilježene su u Bugarskoj, Litvi i Italiji. Među svih 36 zemalja, Malta je ponovno najskuplja za namještaj i opremanje, dok Albanija ima najviše razine cijena za kućanske aparate i potrošačku elektroniku. S druge strane, Sjeverna Makedonija je najjeftinija za namještaj, Litva za kućanske aparate, a Turska za potrošačku elektroniku.
Razine cijena za opremu za osobni prijevoz, prometne usluge, komunikacije, restorane i hotele
Tablica 3 prikazuje indekse razina cijena za još 4 skupine roba i usluga (vidi dolje opis sadržaja tih skupina):
oprema za osobni prijevoz;
prijevozne usluge;
komunikacije (usluge i oprema);
restorani i hoteli.
Ove skupine predstavljaju u prosjeku 2%, 2%, 3% i 10% konačne potrošnje kućanstava.
Disperzija cijena za opremu za osobni prijevoz nije jako značajna. Među zemljama EU-a, Danska se ističe visokim indeksom razina cijena za ovu kategoriju. To je zbog visokih stopa oporezivanja automobila. Najniža razina cijena za ovu skupinu proizvoda pronađena je u Slovačkoj. Među svih 36 zemalja, Turska pokazuje najviši indeks razina cijena za ovu skupinu roba, dok se najniže cijene mogu pronaći u Sjevernoj Makedoniji.
Disperzija cijena znatno je veća među ostale 3 kategorije usluga (prijevozne usluge, komunikacije, kao i restorani i hoteli). Općenito, cijene usluga obično pokazuju veće razlike među zemljama nego cijene robe, zbog većeg udjela uloženog rada u usluge i velike disperzije plaća među zemljama.
Što se tiče prometnih usluga, Island pokazuje najviši indeks razine cijena među svim zemljama, dok Danska bilježi najviše cijene među zemljama EU. Najniža razina cijena među svim zemljama zabilježena je u Sjevernoj Makedoniji, dok je Bugarska najjeftinija zemlja EU u ovoj kategoriji.
Među svih 36 zemalja, najviša razina cijena za komunikacije može se naći u Švicarskoj, a najniža u Rumunjskoj. Švicarska se ponovno ističe najskupljim restoranima i hotelima, dok se najniže cijene za ove usluge primjećuju u Sjevernoj Makedoniji. Među zemljama EU, ove pozicije zauzimaju Danska i Bugarska.
Kako stoje Njemačka i Hrvatska?
Cijenama hrane i bezalkoholnih pića Hrvatska je s indeksom 103,7 iznad prosjeka EU-a, te je skuplja od Njemačke koja u istoj kategoriji ima indeks 102,7. Austrija je po ovoj analizi skuplja i od Njemačke i Hrvatske s indeksom 110,5.
Kada su u pitanju alkohol i duhanski proizvodi indeks je u ovom slučaju na strani Hrvatske, te iznosi 88,8, dok je u Njemačkoj 99.6. Oba indeksa su ispod prosjeka EU,. Odjeća je po ovoj analizi skuplja u Njemačkoj, nego u Hrvatskoj.
Kada je obuća u pitanju cijena obuće je u Njemačkoj malo iznad prosjeka EU, ali je u svakom slučaju niža nego u Hrvatskoj.
U ovoj kategoriji Njemačka je najskuplja
Iako su cijene hrane i obuće veće u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, ova analiza je potvrdila ono što svi koji žive u Njemačkoj znaju. Energija je daleko skuplja u Njemačkoj nego u Hrvatskoj. Kako je pokazala analiza Eurostata, cijene energije u Njemačkoj su s indeksom 122.1 iznad prosjeka EU-a. Analiza je pokazala kako je energija naskuplja upravo u Njemačkoj, dok je Hrvatska u kategoriji zemalja s nižom cijenom energije poput Rumunjske i Mađarske.
U kategoriji namještaja Hrvatska i Njemačka su ispod prosjeka EU, kao i kućanskih aparata i korisničkih usluga.
Njemačka i Hrvatska su iznad prosjeka EU-a po cijenama komunikacijskih usluga. Sa svojim cijenama Njemačka je također iznad prosjeka EU po pitanju transportnih usluga, kao i hotela i restorana. U ovim kategorijama Hrvatska je ispod prosjeka EU.
Fenix-magazin/SČ
