Visoki sastanak u Moskvi između ruskog predsjednika Vladimira Putina i izaslanika američkog predsjednika Stevea Witkoffa te višeg savjetnika Jareda Kushnera trajao je oko pet sati, prema navodima više ruskih medijskih izvora. Rusija i SAD nisu postigle kompromis o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini, javlja Hina.
Putin je u Moskvi razgovarao sa Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, Trumpovim posebnim izaslanikom, a razgovori su trajali do iza ponoći. Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je da „kompromisi još nisu pronađeni” te da je pred dvjema stranama “puno posla”.
Ušakov je rekao da je Putin negativno reagirao na dio američkih prijedloga te da sastanak Putina i Trumpa trenutačno nije planiran. Ocijenio je da su razgovori bili konstruktivni i da postoje velike mogućnosti za gospodarsku suradnju. Dodao je da se razgovaralo i o “teritorijalnom problemu”, odnosno zahtjevima Moskve u Donbasu.

Trump je uoči sastanka izjavio da njegovi izaslanici borave u Rusiji kako bi pokušali pronaći rješenje, ocijenivši rat u Ukrajini “kaosom” i navodeći da mjesečno pogine 25.000 do 30.000 ljudi.
U studenome je procurilo 28 američkih nacrta mirovnih prijedloga, što je izazvalo zabrinutost Ukrajine i europskih zemalja. Europske države potom su izradile protuprijedlog, a SAD i Ukrajina su izjavile da su dogovorile “ažurirani i usavršeni mirovni okvir”.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u Dublinu da će ishod ovisiti o razgovorima u Moskvi te upozorio da se ne smiju voditi “igre iza leđa Ukrajine”. Izrazio je bojazan da bi SAD mogao izgubiti interes za mirovni proces.
Putin je prije susreta s Witkoffom poručio da Rusija ne želi rat s Europom, ali da bi se eventualni sukob završio brzo. Zaprijetio je da bi Ukrajini mogao prekinuti pristup moru zbog napada dronovima na tankere ruske “flote u sjeni”, dok je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha ocijenio da te izjave pokazuju kako Kremlj nije spreman okončati rat.

Američki izaslanici Witkoff i Kushner sa ruskim pregovaračima Kirilom Dmitrievim i Jurijem Ušakovim Moskvi / Foto: Anadolu
RANIJE SMO IZVIJESTILI:
Kirill Dmitriev, Putinov izaslanik, koji je sudjelovao u razgovoru, ocijenio je sastanak produktivnim u objavi na društvenoj mreži, platformi X, sa sjedištem u SAD-u, uz fotografiju razgovora održanih u Kremlju, prenosi agencija Anadolu.
Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov rekao je da su razgovori bili konstruktivni, vrlo korisni i informativni, dodajući da su diskusije detaljno obuhvatile moguće rješenje tijekom pet sati.
Ušakov je napomenuo da, iako još nema kompromisnog plana za Ukrajinu, Moskva je neke američke prijedloge smatrala prihvatljivim, dok druge nije.
Rekao je da je Putin rekao američkoj strani da Rusija može pristati na neke aspekte američkog plana, ali da su drugi kritizirani.
Dodao je da je Moskva dobila još četiri dokumenta pored Trumpovog originalnog prijedloga od 28 tačaka i da je teritorijalno pitanje dio razgovora.
Odmah nakon sastanka nije bilo službenog priopćenja američke strane.
Portal “Axios” javio je da se očekuje da će Witkoff i Kushner u srijedu informirati ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o detaljima sastanka.
Američki mirovni plan, prvobitno sadržan u 28 točaka, skraćen je tijekom prethodnih razgovora s ukrajinskim vlastima, a fokus je prebačen na definiranje de facto granice koja bi važila u sklopu potencijalnog primirja i prekida vatre., javlja Anadolu.
RANIJE SMO IZVIJESTILI:
Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se u utorak u Kremlju s posebnim izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trumpa Steveom Witkoffom i Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom kako bi razgovarali o mogućem načinu okončanja najsmrtonosnijeg europskog sukoba od Drugog svjetskog rata.
Neposredno prije sastanka, Putin je upozorio Europu da će se suočiti s brzim porazom ako zarati s Rusijom, a europske protuprijedloge o Ukrajini odbacio je kao apsolutno neprihvatljive za Rusiju.
Trump je više puta rekao da želi okončati rat, ali njegovi dosadašnji napori, uključujući summit s Putinom na Aljasci u kolovozu i sastanke s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem, još nisu donijeli mir.
Prošloga tjedna procurio je nacrt američkih mirovnih prijedloga u 28 točaka koje su uznemirile Ukrajinu i Europu. Visoki dužnosnici rekli su da se njima omogućuju zahtjevi Moskve prema NATO-u, ruska kontrola nad petinom teritorija Ukrajine i ograničenja opsega ukrajinske vojske.
Europske sile potom su iznijele protuprijedlog, a Sjedinjene Države i Ukrajina rekle su da su u Ženevi stvorile “ažurirani i profinjeni mirovni okvir” za okončanje rata.
“Jako mi je drago što vas vidim”, rekao je Putin Witkoffu i Kushneru kada su se sastali u utorak.
“Ovo je veličanstven grad”, rekao je Witkoff Putinu nakon što je ranije prošetao s Kushnerom i izaslanikom ruskog vođe Kirilom Dmitrijevim po Crvenom trgu u blizini Lenjinovog mauzoleja.
Dmitrijev i Putinov pomoćnik Jurij Ušakov također su na sastanku u Kremlju, zajedno s prevoditeljima.
Rusija optužuje Europljane da pokušavaju blokirati mirovni proces
Neposredno prije sastanka u Kremlju, Putin je optužio Europu da pokušava potkopati Trumpove mirovne napore dajući prijedloge za koje zna da su neprihvatljivi Rusiji.
“Oni su na strani rata. Jasno možemo vidjeti da su sve te promjene usmjerene samo na jednu stvar – potpuno blokirati cijeli mirovni proces”, rekao je Putin.
Putin je zaprijetio da će Ukrajini prekinuti pristup moru kao odgovor na napade dronova na tankere ruske “flote u sjeni” u Crnom moru. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je da Putinove izjave pokazuju da nije spreman završiti rat.
Ruske snage sada kontroliraju više od 19 posto Ukrajine, odnosno 115.600 četvornih kilometara, što je samo jedan postotni bod više nego prije dvije godine, iako su 2025. napredovale najbržim tempom od 2022., prema proukrajinskim kartama.
Gotovo četiri godine nakon početka rata u Ukrajini, Rusija nije uspjela osvojiti Ukrajinu, mnogo manjeg susjeda kojeg podržavaju europske sile i Sjedinjene Države.
Predsjednik Zelenskij, govoreći u Dublinu, rekao je da će sve ovisiti o razgovorima u Moskvi.
“Neće biti lakih rješenja… Važno je da sve bude pošteno i otvoreno, kako ne bi bilo igara iza leđa Ukrajine”, rekao je.

Putin vjeruje u ‘postavljanje temelja za buduće sporazume’
Ruski predsjednik rekao je da se dosadašnji razgovori ne vode o nacrtu sporazuma, već o skupu prijedloga za koje je prošli tjedan rekao da “mogu biti temelj za buduće sporazume”.
Putin je rekao da je spreman razgovarati o miru, ali da će, ako Ukrajina odbije sporazum, ruske snage napredovati dalje i zauzeti više ukrajinskog teritorija. Ruski izvor rekao je da pokušaji Trumpove administracije da osigura mir predstavljaju najbolju priliku za okončanje rata otkako su pregovori s Kijevom propali ubrzo nakon invazije Moskve u veljači 2022.
Sukob je prvi put izbio u istočnoj Ukrajini 2014. nakon što je proruski predsjednik svrgnut u ukrajinskoj revoluciji na Majdanu. Rusija je anektirala Krim, a separatisti koje podržava Moskva borili su se protiv kijevskih oružanih snaga u istočnoj Ukrajini.
Putin je u video snimci objavljenoj uoči Witkoffovog posjeta pozdravio ono što su njegovi zapovjednici nazvali ruskim osvajanjem grada Pokrovska u istočnoj Ukrajini kao važnu pobjedu nakon dugotrajne ofenzive. Ukrajinska vojska izjavila je za Reuters da njezine snage još uvijek drže sjeverni dio grada i da su napale ruske snage u južnom Pokrovsku.
Američki dužnosnici procijenili su da je broj žrtava u ratu veći od 1,2 milijuna poginulih ili ranjenih, dok ni Ukrajina ni Rusija ne otkrivaju svoje gubitke. Sukob je također uzrokovao široko rasprostranjena razaranja u ukrajinskim gradovima i prisilio mnoge ljude da napuste svoje domove.
Otkad su se američki nacrti prijedloga pojavili u javnosti prošlog mjeseca, europske sile pokušavaju poduprijeti Ukrajinu protiv onoga što vide kao kazneni mirovni sporazum koji bi mogao otvoriti Rusiju američkim ulaganjima u naftu, plin i rijetke zemne minerale te vratiti Moskvu u skupinu G8.
Ključni ruski zahtjevi uključuju obećanje da se Ukrajina nikada neće pridružiti NATO-u, ograničenja opsega ukrajinske vojske, priznavanje ruske kontrole nad regijama Krim, Donbas, Zaporižje i Herson te zaštitu govornika ruskog jezika u Ukrajini. Ukrajina tvrdi da bi to značilo kapitulaciju i ostavilo je ranjivom na eventualno rusko osvajanje, iako je Washington također ponudio 10-godišnje sigurnosno jamstvo za Kijev.
Ukrajina i europske sile rat smatraju otimanjem teritorija u imperijalnom stilu i kažu da će, ako pobijedi, Rusija jednog dana napasti članice NATO-a. Zelenskij kaže da Rusija ne smije biti nagrađena za rat koji je započela.
Fenix-magazin/MMD/Hina/Anadolu





