NATO-u će trebati više raketa dugog dometa u svom arsenalu kako bi odvratio Rusiju od napada na Europu, jer se očekuje da će Moskva povećati proizvodnju oružja dugog dometa, rekao je general američke vojske za Reuters.
Učinkovita upotreba raketa dugog dometa od strane Rusije u ratu u Ukrajini uvjerila je zapadne vojne dužnosnike u njihovu važnost za uništavanje zapovjednih mjesta, prometnih čvorišta i lansera raketa daleko iza neprijateljskih linija.
“Ruska vojska je danas veća nego što je bila kada su započeli rat u Ukrajini”, rekao je general-bojnik John Rafferty u intervjuu u američkoj vojnoj bazi u Wiesbadenu u Njemačkoj.
“I znamo da će nastaviti ulagati u rakete dugog dometa i sofisticiranu protuzračnu obranu. Dakle, veći kapaciteti saveza su stvarno, stvarno važni.”
Europa ovisna o SAD-u
Agresija na Ukrajinu naglasila je veliku ovisnost Europe o Sjedinjenim Državama u opskrbi raketama dugog dometa, a Kijev nastoji ojačati svoju protuzračnu obranu.
Rafferty je nedavno preuzeo zadaću zapovjednika 56. topničkog zapovjedništva američke vojske u njemačkom Wiesbadenu (Mainz-Kastel), koje se priprema za privremeno razmještanje američkih projektila dugog dometa na europskom tlu od 2026. godine.
Na sastanku s američkim ministrom obrane Peteom Hegsethom (u ponedjeljak), očekuje se da će njemački ministar obrane Boris Pistorius pokušati razjasniti hoće li se takva razmještanja, dogovorena između Berlina i Washingtona dok je Joe Biden bio predsjednik, nastaviti sada kada se Donald Trump vratio u Bijelu kuću.
Sporazum je predviđao razmještanje sustava koji uključuju projektile Tomahawk dometa 1.800 km i razvojno hipersonično oružje Dark Eagle dometa oko 3.000 km.
Rusija je kritizirala planirano razmještanje američkih projektila dugog dometa u Njemačkoj kao ozbiljnu prijetnju njezinoj nacionalnoj sigurnosti. Odbacila je zabrinutost NATO-a da bi Rusija mogla napasti članicu saveza i navela zabrinutost zbog širenja NATO-a kao jedan od razloga za invaziju na Ukrajinu 2022. godine, prenosi Reuters
SAD osigurava 90 posto NATO-vih projektila dugog dometa
Fabian Hoffmann, doktorski istraživač na Sveučilištu u Oslu koji se specijalizirao za projektile, procijenio je da SAD osigurava oko 90 posto NATO-ovih kapaciteta projektila dugog dometa.
“Sposobnosti udara dugog dometa ključne su u modernom ratovanju”, rekao je. “Zaista, zaista ne želite biti uhvaćeni u poziciji poput Ukrajine (bez takvog oružja) u prvoj godini (rata). To vas stavlja u neposredan nepovoljan položaj.”
Svjesne ove ranjivosti, europske zemlje u NATO-u složile su se povećati obrambene izdatke pod pritiskom Trumpa, prenosi Reuters.
Neke europske zemlje imaju vlastite projektile dugog dometa, ali njihov broj i domet su ograničeni. Američki projektili mogu pogoditi ciljeve na udaljenosti od nekoliko tisuća km.
Europske krstareće projektile lansirane iz zraka, poput britanskog Storm Shadowa, francuskog Scalpa i njemačkog Taurusa, imaju domet od nekoliko stotina km. Francuska raketa Missile de Croisiere Naval (MdCN) lansirana s mora može putovati više od 1.000 km.
Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Velika Britanija i Švedska sada sudjeluju u programu nabave konvencionalnih raketa dugog dometa, lansiranih sa zemlje, poznatom kao Europski pristup dugog dometa (ELSA).
U sklopu programa, Velika Britanija i Njemačka su sredinom svibnja najavile da će započeti rad na razvoju rakete s dometom većim od 2000 km.
Fenix-magazin/SIM/I. Matić/Reuters
