Mnoga hrana u sebi sadrži alkohol, a potrošači to ne znaju. Činjenica da mnoge navodno bezalkoholne namirnice zapravo sadrže alkohol mnoge ljude može iznenaditi.
Ne bi li trebalo biti jasno označeno ako je u proizvodima korišten alkohol? Ne uvijek, kako savjetovalište za potrošače obavještava na svojim stranicama. Odgovarajuće označavanje nije zakonski potrebno za svu hranu. Strogo govoreći, zahtjev za označavanje primjenjuje se samo u jednom slučaju – naime kada je alkohol prerađen kao sastojak.
Problem, prema stručnjacima: čak i ako je alkohol naveden na popisu sastojaka, on se tamo može pojaviti na vrlo različite načine. Pijenje alkohola, etanola, etilnog alkohola ili etanola znači: proizvod sadrži alkohol. Međutim, također može biti da je naveden naziv određenog alkohola, kao što su Arrack, Cognac, Marc de Champagne ili Sherry.
Neke od namirnica koje u sebi imaju alkohola
pojedinačno pakirana peciva (slatke mliječne kiflice, kroasani s čokoladnim punjenjem)
gotovo tijesto za roladu ili kroasan
razne čokolade i praline
pojedinačno zamotane pločice za kolače i razne pakirane kolače
bezalkoholno pivo
kiseli kupus
različite vrste kruha (raženi kruh i bijeli kruh)
Ocat
kefir
Džem od šljiva, višanja i marelica
Riblji ragu, dagnje, riblji file, plava pastrva
Kako alkohol dospijeva u “bezalkoholnu” hranu?
Postoji nekoliko razloga za to: Alkohol se može proizvesti prirodnim putem kroz procese vrenja i fermentacije. Budući da se radi o prirodnom procesu, ovdje nema potrebe navoditi udio alkohola. Primjerice, sok od grožđa i jabuke sadrži malo alkohola jer voće prije obrade malo fermentira. To omogućuju mikroorganizmi, posebice gljivice kvasci, koje naseljavaju plodove. Kruh i kolači također mogu sadržavati do 0,3 posto alkohola ako se peku s kvascem. A svatko tko fermentira povrće može pronaći udio alkohola do 0,5 posto volumena u kiselom kupusu itd., jer bakterije mliječne kiseline pretvaraju ugljikohidrate u alkohol, između ostalog, tijekom fermentacije.
Etanol, odnosno obični alkohol, često je korišteni konzervans, ali služi i kao nosač okusa. Također se koristi za otapanje drugih sastojaka. Iako su to samo tragovi, takvi proizvodi nisu u potpunosti bez alkohola. To također uključuje gotove proizvode kojima se ponekad dodaje vino ili ocat.
Uz to, proizvođači ga često koriste alkohol kao aromu ili kao otapalo za arome. Stoga se neke arome razvijaju samo uz pomoć alkohola. Alkohol također djeluje kao konzervans u slasticama i pekarskim proizvodima.
Ako želite zaštititi svoju djecu od skrivenog alkohola ili sami ne smijete konzumirati alkohol, savjetovalište za potrošače savjetuje da pažljivo pogledate popise sastojaka i raspitate se o nepakiranoj hrani i u restoranima.
Kome skriveni alkohol može biti štetan?
Njemačko nutricionističko društvo (DGE) procjenjuje, na temelju znanstvenih istraživanja, da zdrave žene ne bi trebale konzumirati više od deset grama alkohola dnevno. Za zdrave muškarce tvrtka preporučuje 20 grama dnevno. U oba slučaja to se odnosi na ukupnu količinu iz pića i hrane koja sadrži alkohol.
Osobe s određenim bolestima, poput bolesti kardiovaskularnog sustava, općenito bi trebale izbjegavati alkohol.
Fenix-magazin/MD
