Nijemci vole kruh. Prema podatcima Središnjeg saveza njemačkog pekarskog obrta, potrošači su 2023. godine kupili više od 1,6 milijuna tona ovog pekarskog proizvoda. Međutim, kvaliteta kruha znatno varira. Kruh iz supermarketa često se ne može mjeriti sa svježe pripremljenim proizvodima iz obrtničkih pekarnica, a u pojedinim slučajevima može nositi i potencijalne zdravstvene rizike.
Niska cijena privlači kupce u supermarkete i diskonte
Supermarketi i diskonti poput Aldija, Lidla ili Rewea u vlastitim odjelima nude razne pekarske proizvode – od pereca, krafni i peciva do različitih vrsta kruha. Kupnja je brza i jednostavna: proizvod se uzme hvataljkom, stavi u vrećicu i kupnja je završena.
Takvi proizvodi izuzetno su popularni: oko 24 posto potrošača najradije kupuje peciva na samoposlužnim policama supermarketa i diskonata, pokazuje istraživanje tvrtke za istraživanje tržišta MafoWerk. Razlozi su očiti – nema dugih redova, a cijene su često znatno niže nego u obrtničkim pekarnicama.
Industrijska proizvodnja: tijesto se samo dopeče
Ono što mnogi potrošači ne znaju jest da se kruh iz supermarketa uglavnom ne proizvodi u trgovini. Riječ je o industrijski proizvedenim poluproizvodima iz velikih pogona diljem Europe. Zamrznuti komadi tijesta dostavljaju se trgovačkim lancima, gdje se samo dopeku ili odmrznu. Za razliku od toga, tradicionalne pekarnice često same pripremaju tijesto i ostavljaju mu dovoljno vremena za fermentaciju.
Kako bi industrijski proizvodi dulje trajali i zadržali privlačan izgled, u kruh se dodaju umjetno proizvedeni enzimi. Stručnjaci navode da takvi proizvodi zahvaljujući tome mogu ostati svježi i do devet tjedana.
OVO JE NAJPOPULARNIJI KRUH U NJEMAČKOJ: Stručnjaci upozoravaju zašto ga treba konzumirati s oprezom
Enzimi produžuju trajnost, ali mogu uzrokovati zdravstvene tegobe
Prednost za trgovačke lance jest to što enzime ne moraju posebno navoditi na popisu sastojaka. U nekim vrstama kruha može se nalaziti i do 250 različitih enzima koji poboljšavaju volumen, ubrzavaju sazrijevanje tijesta i stvaraju privlačnu koricu.
Ipak, takvi aditivi kod pojedinih potrošača mogu izazvati zdravstvene probleme. Osobe koje pate od sindroma iritabilnog crijeva, primjerice, mogu osjetiti bolove u trbuhu i probavne smetnje. Posebno problematične mogu biti takozvane FODMAP tvari – skupina fermentabilnih ugljikohidrata i šećernih alkohola koji se kod nekih ljudi slabije apsorbiraju u tankom crijevu.
Pritisak na male pekarnice
Osim mogućih zdravstvenih pitanja, jeftini industrijski proizvodi imaju i gospodarske posljedice. Tradicionalnim obrtničkim pekarnicama sve je teže konkurirati masovnoj proizvodnji i niskim cijenama. Prema podacima Središnjeg saveza njemačkog pekarskog obrta, broj pekarskih poduzeća smanjio se između 2009. i 2019. s oko 15.000 na približno 10.500.
Brza i jeftina proizvodnja industrijskih poluproizvoda tako supermarketima i diskontima donosi značajnu tržišnu prednost, dok se mnoge male pekarnice suočavaju s rastućim pritiskom i padom broja poslovnica.
Fenix-magazin/MD
