Tijekom zimskih mjeseci, osobito kada zapuše jači jugo, more nosi smeće od Albanije, preko Crne Gore, sve do Hrvatske gdje ono ispliva na južnim otocima i obali.
Albanska ministrica turizma i okoliša Mirela Kumbaro (56) preuzela je funkciju u rujnu 2021. godine, a prošli mjesec je u Tirani sudjelovala na Jadransko-jonskom forumu, skupu deset zemalja koje izlaze na Jadransko i Jonsko more ili se pak nalaze u njegovom zaleđu.
“Onečišćenje mora nam je izuzetno bitna tema”, rekla je u prolazu za Hinu, te obećala dati odgovore oko problema o kojem mediji izvještavaju duže od 10 godina.
U širem području Dubrovnika, turističkog bisera Hrvatske, stanovnici se žale da im struje donose razne otpatke posebno plastiku opasnu za morski život.
Kumbaro, mjesec dana nakon foruma, kaže da je već poduzela konkretne korake u zaustavljanju zagađenja mora, koje šteti i samoj Albaniji čiju obalu zadnjih godina posjećuju brojni strani turisti.
“Okoliš je glavni prioritet aktualne albanske vlade u njezinu trećem mandatu”, istaknula je Kumbaro u intervjuu za Hinu napravljenom e-mailom.
“Kao ministrica, bila sam inicijatorica nacionalnog plana i kampanje čišćenja te podizanja svijesti u zemlji. Također sam povela nove investicije u odlagališta otpada i njihovu obnovu”, kaže.
Loše upravljanje smećem u prošlosti
Posljednjih godina je količina smeća u Albaniji povećana zbog trenda povećane potrošnje njezinih 2,8 milijuna stanovnika. Nelegalna smetlišta nastala su pored urbanih područja blizu rijeke i mora, odakle potom direktno utječu na onečišćenje Hrvatske.
“Drugi faktor je loše upravljanje smećem u općinama i gradovima što također utječe na ulazak plastičnog otpada u Jadransko more”, objašnjava Kumbaro, članica Socijalističke stranke Albanije.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova kontaktiralo je njezi no ministarstvo oko tog problema. U veljači je HDZ-ov član Europskog parlamenta Karlo Ressler priopćio da je pisao Europskoj komisiji, izvršnom tijelu EU-a, kako bi upozorio da više od 90 posto otpada pristiže na hrvatsku obalu s juga Europe, osobito iz Albanije.
“Albanska vlada je još prije desetljeća najavila istragu oko plastičnog zagađenja koje iz Albanije svakodnevno stiže na hrvatsku obalu, ali rezultata nije bilo”, istaknuo je.
Ressler je u parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje Albanije Europskoj uniji.
Brojne kampanje čišćenja
Albanija, koja očekuje datum početka pregovora s EU-om, prije četiri godine je uz pomoć švicarske vlade počela identifikaciju svih odlagališta nastalih blizu albanske obale, te ih je klasificirala prema albanskom pravnom okviru.
“Počele su zatim investicije u premještanje smeća iz riječnih korita, a u sklopu teritorijalne reforme svo smeće ide prema odlagalištima otpada ili drugim konačnim krajnjim destinacijama, određenima u tu svrhu”, kaže Kumbaro.
Svaka regija, prema zakonu, treba imati konačno odredište – sanitarno odlagalište otpada ili spalionicu – a regije koje još uvijek nemaju takvo konačno odredište trebaju adaptirati smetlišta u svakoj općini tijekom prijelaznog razdoblja.
“Albanska vlada je podruprla lokalne vlasti financirajući upravljanje otpadom”, napominje Kumbaro. Adaptacija smetlišta financira se novcem iz državnog proračuna i putem donacija. Ulaganja su podržana u svim dijelovima zemlje.
“Također smo podigli standard upravljanja otpadom te pooštrili nadgledanje od strane kompetentnih struktura. Proces nadgledanja uključuje i kazne lokalnim vlastima, zajednici i aktivnostima povezanim uz stvaranje otpada”, dodaje ministrica.
Kumbaro, koja je od 2013. do 2019. bila ministrica kulture, kaže da se u Albaniji održavaju brojne kampanje čišćenja u kojima sudjeluju javnost, predstavnici općina i škole a da je cilj aktivnosti buđenje svijesti o čistom okolišu. Tvrdi da čišćenje riječnih korita već pokazuje pozitivne efekte.
“Ministarstvo podržava sve općine u obalnim područjima u uslugama čišćenja, skupljanja i prijevoza otpada tijekom ljetnih mjeseci”, kaže.
Albanija je prije 13 godina aplicirala za članstvo u EU no nije dobila datum početka pregovora jer je Bruxelles njenu aplikaciju vezao za onu Sjeverne Makedonije, koju pak blokira Bugarska zbog spora o jeziku i identitetu. To izaziva nezadovoljstvo u Tirani.
Kumbaru, međutim, kaže da je Albanija već napravila “korak naprijed prema integriranom upravljanju otpadom u skladu s europskim standardima”.
Zabrana plastičnih vrećica
Najveća inicijativa njezina ministarstva jest zabrana korištenja plastičnih vrećica.
“To bi trebalo dati rezultate u kratkom roku”, naglasila je.
U Albaniji je zakon o zabrani korištenja plastičnih vrećica usvojen u ožujku 2022. godine a stupio je na snagu 1. lipnja 2022. Također je započela i priprema zakona koji bi trebao regulirati shemu upravljanja različitom vrstom smeća u zemlji.
Na pitanje zašto je Albaniji trebalo toliko dugo za te poteze, Kumbaru odgovora da je “za implementiranje politika trebalo puno vremena jer je za samu decentralizaciju procesa potrebno vremena”.
“Općine imaju više odgovornosti nego profesionalnih (ljudskih) kapaciteta i financijskih sredstava”, pojašnjava.
Posljednjih dana pristižu turisti na pješčanu obalu Albanije, cjenovno povoljniju od susjedne Crne Gore i Hrvatske.
Kumbaru je uvjerena da morska struja više neće od tamo nositi otpatke prema sjeveru Jadrana.
“Uvođenje i prisilna provedba svih ranije navedenih mjera u praksi jest izazovan zadatak”, kaže ministrica.
“Ali će sigurno biti uspješan u prevenciji zagađenja smećem, te za uspostavljanje integriranog upravljanja otpadom”, zaključila je ministrica.
Fenix-magazin/MD/Hina
