U Njemačkoj je u školskoj godini 2024./25. više od 41.000 prvašića, posebno iz socijalno ugroženih područja i s migrantskom pozadinom, moralo ponoviti prvi razred zbog nedostatka osnovnih vještina i jezične pripreme. Problem pogoršava manjak kvalificiranog osoblja u vrtićima, što dugoročno prijeti kvaliteti obrazovanja i društvenoj integraciji.
U Njemačkoj raste broj djece koja moraju ponoviti prvi razred, osobito u socijalno ugroženim područjima. Prema izvještaju “Correctiv”, u osnovnoj školi Nordmarkt u Dortmundu čak 97 posto prvašića ostaje dulje u fazi uvođenja u školu. Razlog tome je što mnoga djeca gotovo ne govore njemački jezik i nemaju osnovne vještine potrebne za školu.
Više od 41.000 prvašića diljem Njemačke
U školskoj godini 2024./25. više od 41.000 prvašića u Njemačkoj moralo je ponoviti razred. Posebno pogođena djeca su ona s migrantskom pozadinom, koja često nisu pohađala vrtić. Nedostatak kvalificiranog osoblja u vrtićima i nedovoljna jezična potpora dodatno pogoršavaju problem.
Samo u NRW šest posto djece ponavlja prvi razred
U Sjevernoj Rajni – Vestfaliji prošle su školske godine 22.894 djece ponovila prvi razred, što čini šest posto svih prvašića. Godinu ranije taj je broj bio 20.836 djece (5,6 posto). U nekim općinama NRW-a broj ponavljanja prelazi deset posto. U Schleswig-Holsteinu broj je porastao s 3.570 na 3.884 djece, odnosno s 6,5 na 7 posto.
S druge strane, u Bavarskoj, Baden-Württembergu i Bremenu samo oko jedan do dva posto djece ponavlja prvi razred.
Političke mjere i izazovi
Političari reagiraju uvođenjem mjera poput obveznih jezičnih testova za četverogodišnjake i predškolske razrede, primjerice u Hamburgu i Bavarskoj. Sjeverna Rajna – Vestfalija planira uvođenje tzv. „ABC-razreda“ radi podrške djeci prije upisa u školu. Unatoč pozitivnim inicijativama, njihova provedba otežana je zbog nedostatka osoblja. Stručnjaci upozoravaju na dugoročne posljedice za obrazovanje i društvo ako mnogi učenici prođu kroz sustav bez osnovnog znanja.
NJEMAČKA: Mogu li roditelji dobiti slobodan dan za prvi dan škole?
Samo 17 posto vrtića s preporučenim omjerom osoblja
Problem počinje još ranije u vrtićima. Prema studiji, tek manji dio vrtića u Njemačkoj ima optimalan broj zaposlenika kako bi se osigurala kvalitetna edukacija i skrb za djecu u heterogenim skupinama.
Samo svaka sedma ustanova ima preporučeni broj osoblja, izvijestile su Bertelsmann Stiftung i Austrijski institut za istraživanje obitelji (ÖiF) pri Sveučilištu u Beču.
ŠTETA OD 200.000 EURA: Žena u Njemačkoj godinama radila kao učiteljica s krivotvorenim diplomama
Velike razlike među saveznim državama
Analiza za 2024. pokazuje da samo 13,7 posto vrtića u Njemačkoj radi s punim brojem osoblja. U Zapadnoj Njemačkoj taj je udio 16,3 posto, dok je u Istočnoj Njemačkoj s Berlinom samo dva posto. Oko 21,2 posto vrtića radi s manjkom osoblja od 60 posto ili manje u odnosu na znanstveno preporučeni standard – u zapadnim saveznim državama samo oko 11 posto, dok u istočnim državama s Berlinom čak dvije trećine (65,3 posto).
Prema studiji, potrebne su intervencije u svim saveznim zemljama kako bi se osigurala adekvatna edukacija i podrška, no postoje velike regionalne razlike. Najbolje stoje Baden-Württemberg i Bremen, gdje oko trećina vrtića raspolaže optimalnim osobljem, slijede Donja Saska (20 posto) i Schleswig-Holstein (17 posto). Najveći deficit stručnog osoblja bilježi Mecklenburg- Zapadno Pomorje i Saska – oko 84 posto vrtića radi s maksimalno 60 posto potrebnog kadra.
Što ne funkcionira u njemačkim osnovnim školama?
Sve veći broj djece koja ponavljaju prvi razred otvara pitanje sustava osnovnog obrazovanja u Njemačkoj. Nedovoljna jezična priprema, manjak stručnog osoblja u vrtićima i nedostatak podrške u školskim početnim fazama prijete dugoročnim posljedicama, kako za pojedince tako i za društvo u cjelini.
Fenix-magazin/MD
