Mirovinski sustav u Njemačkoj suočava se s velikim izazovima. Naime, radni ljudi financiraju mirovine starije generacije, a kasnije i sami stječu pravo na njih. Ipak, sve je manje mladih koji uplaćuju mirovine za starije. Taj će problem postati sve akutniji kako sve više „baby boom“ generacija bude odlazilo u mirovinu u nadolazećim godinama, a ljudi starili i primali mirovine dulje nego inače.
Osim toga, ne uplaćuju svi mirovinsko osiguranje. Državni službenici su, primjerice, izuzeti od toga. Razlog tome je članak 33. stavka 5. temeljnog zakona, koji je poslodavca (državu) još od pruskih vremena obvezivao da državnim službenicima i njihovim obiteljima osigura doživotnu plaću za život. To znači da svatko tko radi za državu prima mirovinu – ali bez plaćanja doprinosa kao ostali zaposlenici.
Zaposlenici ne samo da svojim mirovinskim doprinosima moraju financirati mirovine oko 20 milijuna umirovljenika, nego i mirovine oko 1,5 milijuna državnih službenika svojim porezima. Prema podacima Saveznog ureda za statistiku, mirovine državnih službenika u Njemačkoj iznosile su 53,4 milijarde eura u 2022. godini. Prema predviđanjima, mirovinski troškovi, koje će u nekom trenutku uglavnom morati snositi generacija Z ( mladi rođeni između 1995. i 2009. godine) i milenijalci, mogli bi porasti čak na 90,7 milijardi eura do 2040. godine.
To nije samo zbog brojnih državnih službenika koji idućih nekoliko godina odlaze u mirovinu, već i zbog sve većih mirovina državnih službenika. Dok je visina za mirovine 48 posto prosječne plaće, za mirovine je između 65 i 71,75 posto.
“Prosječne starosne mirovine na kraju 2023. bit će oko 1.093 eura. Mirovinska prava često su više od tri puta veća. Asimetrija u često usporedivim aktivnostima je nepravedna i zastarjela”, kaže Joachim Rock, generalni direktor Njemačke udruge za zajedničku socijalnu skrb.
Podsjetimo, starosno osiguranje u Njemačkoj je sistematizirano s tri stupa: Zakonsko mirovinsko osiguranje (= 1. stup) obavlja zadaće standardnog osiguranja. Dodatnu sigurnost poduzeća (= 2. stup) jamče mirovinski fondovi poduzeća i mirovinski fondovi. Namijenjen je dopuni standardne sigurnosti. Privatno mirovinsko osiguranje ( = 3. stup) poznato je, među ostalim, pod sloganom „Riester mirovina“ u kojem država kroz olakšice i porezne olakšice sudjeluje u izgradnji mirovinskih sredstava koristeći odgovarajuće certificirane proizvode.
U teoriji, mirovina je viša jer je, za razliku od zakonske mirovine (koja predstavlja samo jedan od tri mirovinska stupa), namijenjena pokrivanju i drugog stupa, “mirovinskog osiguranja poduzeća”. Danas to više nije slučaj. Plaće državnih službenika nastavljaju rasti zahvaljujući uspješnom kolektivnom pregovaranju.
Zato zakonska mirovinska odredba treba “zajedničku i stabilnu osnovu”, zahtijeva Rock. Na primjer, “osiguranje od zaposlenja”, koje će ubuduće pokrivati i saborske zastupnike, nove državne službenike i samozaposlene. “Socijalna ravnoteža unutar mirovinskog osiguranja mora se dodatno ojačati i uvesti minimalnu mirovinu zaštićenu od siromaštva za dugotrajne zaposlenike”, rekao je Joachim Rock.
“Integracija svih zaposlenih u mirovinsko osiguranje osigurava financiranje osiguranja u starosti i stvara više pravednosti unutar i među generacijama.” Baš kao u Austriji, gdje su od spajanja dvaju sustava znatno veće mirovine za sve godine prije.
Fenix-magazin/MĐ
