Takozvanog radoholičara grize savjest kada završi s poslom, čak i ako je to značajno nakon radnog vremena i s pomakom norme, pa čak i ugrožava vlastito zdravlje, piše dpa. U Njemačkoj je svaki deseti zaposlenik radoholičar, kažu podaci Instituta za stručno usavršavanje (BIBB) i Tehničkog sveučilišta u Braunschweigu.
Radoholičari ne samo da rade brzo i dugo, nego i nerado uzimaju slobodne dane koji im pripadaju, iako su svjesni da se ne mogu opustiti ni nakon radnog vremena.
Za istraživanje koje je financirala Zaklada Hans Böckler, znanstvenici su analizirali reprezentativne podatke o radnim navikama i zdravlju gotovo 8000 zaposlenika iz 2017. i 2018. godine.
Radoholičari, njih 12,4 posto, najčešće su na rukovodećim pozicijama. Na ostalim pozicijama 8,7 posto zaposlenih su radoholičari.
Općenito, ovisnost o radu je “to izraženija što je viši položaj u tvrtki”, navodi se u studiji.
Rezultati su također pokazali da 9,8 posto zaposlenih u Njemačkoj radi kao “ovisnici”, a još 33 posto njih radi prekomjerno, ali ne kompulzivno.
Većina, oko 55 posto zaposlenika, svoj posao obavlja “opušteno”.
Istraživanje pokazuje da radoholičari mnogo češće od ostalih pate od fizičkih ili psihosomatskih tegoba, ali da rjeđe traže pomoć liječnika.
Moguće dugoročne posljedice prekomjernog rada je povećani rizik od tzv. sagorijevanja, odnosno depresije i drugih psihičkih bolesti koje osobu mogu učiniti dugotrajnom nesposobnom za rad.
Fenix-magazin/SČ/dpa
