Kardiovaskularne bolesti uzrok su broj jedan smrti u Njemačkoj, zbog čega će stanovnicima ove zemlje biti osigurane češće kontrole na visoki krvni tlak, dijabetes i pretilost.
Njemački ministar planira uvođenje novog zakona koji bi uskoro trebao stupiti na snagu.
Zakon bi trebao stupiti na snagu 2025. godine
Djeca, mladi i odrasli ubuduće bi trebali redovito kontrolirati srce kako bi se otkrile i spriječile kardiovaskularne bolesti. To je predviđeno u “Zakonu o zdravom srcu” njemačkog ministra zdravstva Karla Lauterbacha (SPD), navode njemački mediji.
Prema pisanju njemačkih medija, ako sve bude po planu, zakon bi trebao stupiti na snagu u trećem kvartalu 2025. godine.
Pregledi s 25, 35 i 50 godina
Zakon zahtijeva kontrolu srca za odrasle u dobi od 25, 35 i 50 godina.
Preglede treba obaviti i u djetinjstvu i adolescenciji, primjerice kako bi se utvrdilo postoje li nasljedni razlozi za razvoj navedenih bolesti.
Također bi trebalo biti moguće češće propisivati lijekove za prestanak pušenja i snižavanje razine kolesterola.
Tko plaća preglede srca?
Usluge financiraju zdravstvene osiguravajuće kuće. Ministarstvo ističe da su, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, bolesti krvožilnog sustava uzrokovale medicinske troškove od 56,7 milijardi eura u 2020. godini.
Ranim otkrivanjem bolesti i ranom ambulantnom terapijom Ministarstvo se nada ostvariti uštede u zakonskom zdravstvenom osiguranju od oko 140 milijuna eura godišnje u prvoj i drugoj godini nakon stupanja na snagu zakona, doznaje se iz krugova ministarstva. Četiri godine nakon stupanja na snagu moguće su uštede od 510 milijuna eura godišnje.
“Dobijete nešto poput bona s pomoću kojeg je moguće uraditi krvnu sliku. Ako su vrijednosti krvne slike neobične, tada možete započeti liječenje preko svog obiteljskog liječnika”, objašnjava Lauterbach svoj plan, prenose njemački mediji.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Njemačkoj i, prema Institutu Robert Koch, uzrokuju oko 40 posto svih smrti, oko 350.000 godišnje.
Potrebu za donošenjem zakona u Ministarstvu, među ostalim, pravdaju nižim životnim vijekom u usporedbi s drugim zapadnoeuropskim zemljama.
Fenix-magazin/SČ
