Austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) izvijestilo je da broj zahtjeva za azil u Austriji opada, te da je u kolovozu ove godine većina zahtjeva za azil došla iz Afganistana.
Iz Beča piše: Snježana Herek
Riječ je 405 zahtjeva, od čega je samo 195 ili 51 posto bilo zahtjeva podnesenih prvi put. Ostatak su bili naknadni zahtjevi ili zahtjevi djece rođene u Austriji.
Prema podacima MUP-a žene sa statusom zaštite u Austriji često traže azil čak i u slučajevima kada im je odobrena samo supsidijarna zaštita, i to zbog presude Europskog suda pravde.
Prema preliminarnim podacima Saveznog ureda za migraciju (BFA) u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine iz Austrije je prognano odnosno deportirano 9.080 osoba. Od toga je njih 4.717 ili 52 posto otišlo dobrovoljno.
Preostalih 48 posto ili 4.363 osoba je prisilno deportirano. Polovica prognanih imala je kaznene sudske presude. Do kraja kolovoza, kako izvještava MUP provedeno je 619 deportacija prema Dublinskom sporazumu. Među njima je bilo 75 Afganistanaca, 65 Sirijaca i 67 Alžiraca.
Ministar unutarnjih poslova, narodnjak (ÖVP) Gerhard Karner je rekao: “Deportacije osuđenih kriminalaca u Siriju, koje su već provedene, a u budućnosti i u Afganistan, dio su stroge i pravedne politike azila. Put koji smo odabrali nastavit će se dosljedno provoditi”.
Do kraja kolovoza odbijeno je ili obustavljeno 20.790 zahtjeva za azil. Dobrovoljno je od zahtjeva za azil odustalo, ili tijekom postupka Austriju napustilo 1.269 osoba. Azil ili supsidijarna zaštita odobrena je u 6.984 slučaja.
Podaci MUP-a pokazuju da podnositelji zahtjeva za azil iz Maroka (1,7 posto), Gruzije (2,1 posto) i Indije (1,6 posto) nisu uopće imali šanse da dobiju azil i ostanu u Austriji. Za te zemlje podrijetla austrijski Savezni ured za imigraciju i azil i dalje se oslanja na brze i ubrzane postupke rješavanja zahtjeva. Do kraja kolovoza doneseno je 446 negativnih odluka u prvom stupnju u roku od 28 dana ili 72 sata.
Ako se baci pogled na Europu, vidljivo je da je do kraja kolovoza 2025. u Europi, uključujući Švicarsku i Norvešku, podneseno 528.444 zahtjeva, što također govori o padu broja zahtjeva za azil za 20 posto, u odnosu na prethodnu godinu (660.412).
Iznimke su Latvija, Luksemburg i Hrvatska, gdje broj zahtjeva za azil porasta. U Latviji za 18 posto, Luksemburgu za 8, a u Hrvatskoj za 7 posto.
Zemlje u kojima je zabilježen značajan pad broja zahtjeva za azil su BUgarska (-71 posto) i Cipar (-65 posto). Slijede Rumunjska (-52 posto), Njemačka (-38 posto), Nizozemska (-33 posto) i Italija (-20 posto).
U Austriji je broj zahtjeva za azil također pao za 32 posto, u odnosu na prethodnu godinu.
Kako pokazuju statistički podaci, ilegalna migracija u Austriju je u prvi osam mjeseci ove godine znatno smanjena, a krijumčari ljudima sve više izbjegavaju ovu alpsku zemlju i njene strogo kontrolirane granice.
Fenix-magazin/IK/Snježana Herek
