U Stuttgartu je u petak uvečer proslavljena 40. godišnjica Hrvatske kulturne zajednice Stuttgart. Nakon izvođenja hrvatske i njemačke himne, sve nazočne goste i uzvanike pozdravio je predsjednik HKZ Stuttgart Ante Prusina i u svom govoru ukazao na najvažniji rad i djelovanje Zajednice u ovih 40 godina.
Prigodni pozdravni govor održao je i generalni konzul Ivan Sablić koji je uz ostalo ukazao na značaj HKZ Stuttgart te postignuća hrvatske Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem.
Podulji govor za 40. obljetnicu jedne od najaktivnijih hrvatskih kulturnih zajednica u Njemačkoj održao je raniji dugogodišnji predsjednik Zajednica Zrinko Jurić.
Zrinko Jurić, u emotivnom govoru prisjetio se i “prošetao” nazočne kroz povijest Zajednice i upoznao ih s brojnim događajima koji su obilježili HKZ Stuttgart ovih 40 godina.
Danas se svečanosti često svode na isticanje brojki, postignuća, napora i uspjeha. No, iza tih brojki krije se i dublja, često nedovoljno prepoznata, vrijednost koja nadmašuje materijalne pokazatelje. I upravo u tom duhu, kada se govori o prošlih 40 godina Hrvatske kulturne zajednice (HKZ) u Stuttgartu, ne možemo ne spomenuti važnost i nužnost prikaza naše životne stvarnosti. HKZ je od svog osnutka igrala ključnu ulogu u očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta, kulturnog naslijeđa i domoljublja među iseljenicima u Njemačkoj, rekao je Zrinko Jurić.
Početci i utemeljenje: borba za hrvatski identitet
U jesen 1983. godine, Hrvati u Stuttgartu suočeni s političkim napetostima, organizirali su svoju samostalnu listu za izbore u Međunarodnom vijeću Grada Stuttgarta. Iako je na političkom planu postojala velika podrška Jugoslavenske liste, Hrvati su na svojoj listi pod nazivom “Svoje voli, tuđe poštuj” ostvarili nevjerojatan uspjeh. Tada je započeo plodan rad koji je doveo do utemeljenja Hrvatske kulturne zajednice, koja će ubrzo postati temelj za daljnji kulturni, politički i društveni angažman Hrvata u Stuttgartu.
Malo stariji i životno iskusniji ljudi su bili izabrani u Predsjedništvo HKZ-a kojemu je ukazano povjerenje. Oni su bili ti koji su definirali način rada i sastavili statut HKZ. To je išlo jednom svojom zanimljivom, ali dobrom dinamikom. Udruga je velikom većinom bila prihvaćena od strane Hrvata, a tada ih je 1984. službeno bilo 18 000 u Stuttgartu. Rad Udruge i susreti koji su se ostvarili, dijelom su utjecali na neka politička događanja u Hrvatskoj krajem osamdesetih. Tako je i Prvi predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman 1. listopada 1988. boravio u Stuttgartu.
Bilo je to vrlo živo, ponekad i turbulentno vrijeme, ali s jasnim predodžbama kojim smjerom treba ići. Taj smjer je bio određen velikim težnjama hrvatskoga naroda prema samostalnoj Hrvatskoj, kako u Hrvatskoj tako i među iseljenim Hrvatima; jačati hrvatsku kulturu, čuvati povijest, jezik i hrvatsku baštinu, razvijati iskonske aktivnosti i vrijednosti; organizirati kulturne, umjetničke dane, glazbene, literarne i druge. Mnogo toga, iz mjeseca u mjesec počeli su se nizati događaji i to sve u jednom lijepom ozračju, mnogi (?) su počeli prepoznavati i osjećati tu ljepotu zajedništva i mogućnost ostvarenja svih tih naših zajedničkih želja.
Ljudi koji su stali ispred Hrvata, prije svega Hrvatska katolička misija, (fra Ignacije Vukdelija), a kasnije dr. fra Pavao Žmire, fra Marinko Vukman, kao i mnogi drugi fratri tog vremena odigrali su ključnu ulogu u stvaranju Hrvatske kulturne zajednice i doprinijeli su svemu onom što je slijedilo i evo se do danas održalo.
Dopunska nastava i obrazovni projekti: očuvanje hrvatskog jezika
Jedan od najvažnijih projekata, koji je započeo ubrzo nakon stjecanja samostalnosti Hrvatske, bila je organizacija hrvatske dopunske nastave. Roditelji su bili motivirani željom da djeca nauče hrvatski jezik, povijest i kulturu, a HKZ je omogućila nužne resurse i prostorne uvjete za nastavu. Snažna podrška Republike Hrvatske i angažman učitelja omogućili su uspješan razvoj ovog projekta, koji traje do danas.
Jedan od zanimljivih i važnih obrazovnih projekata bio je i Projekt Kolibri, koji je omogućio učenicima iz Hrvatske i iseljeništva da uče njemački jezik i dodatne vještine. Ovaj projekt je potpomognut sredstvima EU i odigrao značajnu ulogu u širenju obrazovnih mogućnosti među hrvatskom zajednicom.
Kulturni angažman: od predstava do glazbe
HKZ je aktivno sudjelovala i u organizaciji kulturnih događanja u Stuttgartu. Organizirani su koncerti, kazališne predstave, filmske večeri, izložbe i brojni drugi događaji koji su promicali hrvatsku kulturu. Među najistaknutijim gostovanjima svakako treba spomenuti nastupe Kazališta slijepih iz Zagreba i Glazbene škole Josip Hatze iz Splita, koji su oduševili publiku u Stuttgartu.
U proteklim godinama, HKZ je postala prepoznatljiva na Ljetnom festivalu kultura, na kojem su nastupale naše folklorne skupine, klape, a posjetitelji su uživali u hrvatskom vinu i specijalitetima poput girica. Ovi događaji postali su simbol zajedništva, kulture i tradicije.
Suradnja s drugim udrugama i širenje zajednice
HKZ nije bila samo kulturna, već i humanitarna organizacija. Organizirali su humanitarne akcije, podržavali studente i obitelji u potrebi, te jačali suradnju s brojnim drugim udrugama i organizacijama. Posebnu pažnju posvetili su povezivanju hrvatskog iseljeništva s matičnom domovinom, promovirajući zajedništvo i pomaganje onima kojima je najpotrebnije.
Okvir za budućnost: Hrvatski dom
S 40 godina postojanja, HKZ danas ima velike ambicije. Jedan od najvećih izazova pred organizacijom je osiguranje prostora koji bi mogao objediniti sve aktivnosti i funkcije HKZ-a. Ideja o “Hrvatskom domu” u Stuttgartu postaje sve realnija. Takav prostor omogućio bi bolje uvjete za rad i širenje kulturnih, obrazovnih i humanitarnih aktivnosti, te pružio mjesto na kojem bi se okupljali svi članovi zajednice.
Kultura kao temelj našeg identiteta
Prošlost i sadašnjost Hrvatske kulturne zajednice u Stuttgartu jasno pokazuju koliko je važno očuvanje kulture, jezika i identiteta. HKZ je igrala ključnu ulogu u jačanju hrvatske zajednice u inozemstvu, stvaranju temelja za budućnost i povezivanju s domovinom. No, ono što je najvažnije, HKZ nije samo kulturna organizacija – ona je postala simbol zajedništva, hrabrosti i nade u budućnost. Kultura je ta koja nas podiže iznad svakodnevnih problema i omogućuje nam da zadržimo našu slobodu, vjeru i identitet.
U idućih 40 godina, HKZ će nastaviti svoju misiju, potičući nove generacije na očuvanje i njegovanje svega što nas čini Hrvatima, bez obzira na to gdje živjeli, napomenuo je na kraju svog govora Zrinko Jurić.
Fenix-magazin/MMD/Foto: Fenix (SIM) i Fenix (Željko Cindrić)
