Pod nazivom “Beč u proljeće” u najstarijem vinskom podrumu “Schlumberger Kellerwelten” u Beču je prošli petak svečano otvoren 4. Hrvatski pjesnički festival. Organizator ove trodnevne kulturne manifestacije je Hrvatska zajednica umjetnika u Austriji (HZUA), na čijem je čelu Ana Vrcić Oršolić kao prva predsjednica i Zoran Jakuc kao drugi predsjednik.
Piše: Snježana Herek
Na otvorenju Festivala, između ostalih, bila je nazočna i referentica za kulturu i obrazovanje u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču, Katarina Dorkin Križ.
Goste su nakon uvodne glazbene poslastice “Na lijepom plavom Dunavu” poznatog austrijskog skladatelja Johanna Straussa sina, koju je izveo mladi violinist Niko Lerner, pozdravio predsjednički “dvojac” HZUA Vrcić Oršolić i Jakuc.
Uz opasku, kako će ovogodišnji Hrvatski pjesnički festival, između ostalog, biti posvećen i obilježavanju 200. godišnjice rođenja Johanna Straussa sina, poznatog diljem svijeta kao “kralja valcera”. Ali i promociji novih zbirki hrvatskih pjesnika, sudionika bečkog Festivala.
Čelnici HZUA također su zahvalili Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske na potpori Zajednici i Festivalu, a pjesnicima, sponzorima i publici na odazivu.
Potom su okupljeni pjesnici, izuzetno dojmljivo nazočnoj publici prenijeli svoje osjećaje, koje su pretočili u stihove. Iako je uglavnom riječ o amaterima, bila je to sjajna pjesnička večer.
Otvaranje Festivala svojim pjesničkim uratcima uveličale su pjesnikinje Marina Maras Parać, Gordana Pirel Zejnilagić, Jasenka Medvedec, Bosiljka Marković, Kata Bošnjak Katić, Ana Dudić Zubčić, Lidija Sopjanac, Ana Vrcić Oršolić, Marina Maras, te pjesnici Vlado Domazet i Zoran Jakuc.
“Iz godine u godinu, sve se više pjesnika prijavljuje na Festival. Gledamo da imamo pjesnike iz svih dijelova Hrvatske , od Slavonije preko Zagorja, Međimurja i Like pa sve do Istre i Dalmacije i šire. Želimo da Hrvati u Austriji čuju i uživaju u svim našim dijalektima i narječjima. Najvažnije nam je da pjesničkim festivalom damo naš doprinos očuvanju hrvatskog jezika u Austriji”, rekla je Vrcić Oršolić dodavši:
“Uz pjesništvo, od lipnja krećemo s novim projektom, likovnim radionicama za djecu. Gledat ćemo da okupimo što više hrvatske djece”.
“Ponosni smo da nam uspijeva okupiti sve više mladih. To je dokaz da smo na pravom putu. Naša primarna zadaća je promocija kulture kroz umjetnost, većinom pjesništva. Pjesništvo je prioritet, ali okrećemo se i prema drugim vrstama umjetnosti”, rekao je za Večernji list Jakuc, koji je već izdao dvije, zapažene zbirke pjesama.
“Ponosan sam da su te dvije moje zbirke pjesama, Sled va melu i Budi Čovik ugledale svjetlo dana. Pišem na čakavici. Posebno me veseli da mogu njegovati i promovirati čakavsko narječje iz mog rodnog Lopara na otoku Rabu”, istakao je Jakuc koji sa svojom obitelji već preko 10 godina živi i radi u Beču. Uz napomenu kako ga je upravo nostalgija za rodnim krajem nagnala da počne pisati poeziju. I to na svom autohtonom loparskom dijalektu.
Hrvatski su pjesnici, iako su uglavnom amateri, pred brojnom bečkom publikom sjajno predstavili svoje pjesničko stvaralaštvo. Simbioza hrvatske riječi s austrijskom tradicijom i stilskom privlačnošću povijesnog prostora vinskog podruma elitnog bečkog proizvođača pjenušca i vina Schlumberger, koji je bio prvi uvoznik iz Hrvatske još daleke 1868. godine, daje poseban šarm cijeloj ovoj kulturnoj manifestaciji”, rekla je za Večernji list Dorkin Križ iz hrvatskog Veleposlanstva u Beču.
A kada smo kod simbioze treba također istaknuti da se pjesništvo sjajno nadopunjuje i s glazbom. To je na pjesničkoj večeri svojim dojmljivim muziciranjem pokazao i violinista Niko Lerner izvedbom Paganinijeva Caprica br. 23, te izvedbom Bachove Sonate za violinu solo br. 3-largo, kojom je završio prvi dan 4. Hrvatskog pjesničkog festivala, a za koju je nagrađen burnim pljeskom bečke publike.
Fenix-magazin/MD/Snježana Herek
