Prošlo je 35 godina od pada Berlinskog zida koji je više od dva desetljeća dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku, javlja Anadolu.
Njemačku, poraženu u Drugom svjetskom ratu, podijelili su Sjedinjene Američke Države (SAD), Engleska, Francuska i bivši Sovjetski Savez.
Sabine Hammer, koja je u to vrijeme živjela u Istočnom Berlinu, rekla je da nikada nije očekivala pad Berlinskog zida.
“Vidjeli smo to na televiziji i mislila sam da to ne može biti istina. Ujutro smo postali svjesni što se dogodilo”, rekla je Hammer.
Rođena 1942. godine, svjedočila je izgradnji i rušenju zida.
Tih godina radila je kao upraviteljica dječjeg doma.
“Bila sam član crkve u Demokratskoj Republici Njemačkoj (DDR). Nikome nisam rekla jer bi me otpustili”, rekla je Hammer, navodeći da je to protivno shvaćanju socijalizma.
“Pad zida bio je poput vrata koja se otvaraju prema slobodu”, rekla je Hammer.
Istaknula je da krug ljudi s kojima se družila ima isto mišljenje o socijalizmu.
“Nikad nismo mogli zamisliti da ćemo imati slobodu kakvu sada imamo i koja nam je tada dana. Navikli smo živjeti po pravilima, a tek nakon pada zida shvatili smo što smo izgubili “, rekao je Hammer.
Sjeća se i izgradnje zida 1961. godine.
“Osjećali smo se zatvoreno, tako je bilo. Dobra uspomena je da smo svi bili jako povezani. Nije bilo prepreka da pričamo o plaći ili mirovini. Nakon zida to je bila tajna. Ali možete pričati što god hoćete . Na istoku to nije bilo moguće”, objasnila je Hammer.
Brigitta Heinrich, koja je predavala u blizini Potsdama tijekom Hladnog rata, rekla je da je bila u Baltičkom moru na dan kada je zid srušen.
U Berlin se nije mogla vratiti dva dana.
“Nisam mogao vjerovati. Živjela sam u ovakvim uvjetima godinama i bili su jako složeni. Razmišljala sam zašto sam morala proći kroz ovo razdoblje. Nisam mogla vjerovati zašto smo bili zatvoreni i nismo imali mogućnosti u tom razdoblju, “ objasnio je Heinrich.
Bilo joj je olakšanje kad se zid srušio.
Izgrađena je odlukom tadašnjeg komunističkog režima kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca u demokratske zapadne zemlje. Pad Berlinskog zida nije značio samo ujedinjenje Njemačke već i početak pada komunističkog režima, odnosno kraj Hladnog rata.
Berlinski zid bio je duga barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike (DDR). Izgradila ju je istočnonjemačka vlada i dobila propagandistički naziv s pridjevom “antifašistička”.
Gradnja je započela 13. kolovoza 1961. godine i više puta je nadograđivana. Zid nije bio samo obična bodljikava žica preko visoke barijere od cigle, već je imao ulogu golemog betonskog zida koji je okruživao Zapadni Berlin, praktički dijelio grad, presjekao ulice i razdvojio brojne obitelji i prijatelje.
Padom Berlinskog zida 9. studenog 1989., koji je bio prekretnica i za Njemačku i za Europu, okončan je režim Istočne Njemačke, odnosno Njemačke Demokratske Republike (DDR), a socijalistički blok u Europi je nestao.
Između 1949. i 1961. oko tri milijuna ljudi, posebno obrazovanih i kvalificiranih mladih ljudi, izbjeglo je na Zapad iz Istočne Njemačke, čije je gospodarstvo propadalo.
Kako bi spriječila te bjegove, administracija DDR-a odlučila je tajno zatvoriti granicu u Berlinu u subotu navečer 12. kolovoza 1961. godine.
Dug 156 kilometara, Berlinski zid odgovoran je za smrt najmanje 138 ljudi koji su ubijeni pokušavajući ga prijeći. Mnogi drugi, koji su u tome bili spriječeni, završili su u tamnicama.
Zbog sve veće želje za objedinjavanjem, puštena je u promet nesmetano 9. studenog 1989. godine, a potom je potpuno srušena. Samo nekoliko sati nakon pada Berlinskog zida otvoreni su i drugi granični prijelazi, a deseci tisuća Nijemaca plesali su ispred i na zidu. Istog dana nakon pada zida milijun ljudi prešlo je u Zapadni Berlin.
Pad Berlinskog zida, simbola “Hladnog rata” u 20. stoljeću, jedan je od važnih koraka prema ponovnom ujedinjenju zemlje.
Prve dvije osobe koje su izgubile život pokušavajući prijeći Berlinski zid bili su Ida Siekmann i Gunter Liftin.
Zid je bio i utjelovljenje Hladnog rata, pa je upravo rušenje Berlinskog zida označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije i struktura, ne samo Istočne Njemačke, već i većine dotadašnjih socijalističkih zemalja Europe.
Dugi niz godina, a posebno nakon ujedinjenja, Njemačka je bila najveća gospodarska sila u Europi i među vodećima u svijetu.
Svakog 9. studenog organizira se skromno obilježavanje godišnjice pada Berlinskog zida, kada se prisutni prisjećaju i onih koji su izgubili živote.
Fenix-magazin/MMD/Anadolu
