Svi znaju registarske oznake “B”, “K”, “M” ili “HH”. To su registarske oznake gradova Berlin, Köln, München i Hamburg. Uskoro bi mogle stići i brojne nove registarske pločice za vozače – barem tako tvrdi prof.dr. Ralf Borchert sa Sveučilišta u Heilbronnu odlazi. U Njemačkoj bi tom promjenom bilo pogođeno 10,2 milijuna ljudi.
10,2 milijuna Nijemaca treba dobiti nove tablice
Takozvana liberalizacija registarskih pločica, 2.dio, nije samo ideja nekog profesora na sveučilištu. Naime, 1. studenoga 2012. na snagu je stupila reforma propisa o registraciji vozila. Prema Sveučilištu u Heilbronnu, to omogućuje ponovno uvođenje starih registarskih oznaka. To se već dogodilo u sklopu I. dijela liberalizacije registarskih oznaka
Na primjer, u gradu Bochumu u oblasti Ruhr, postoje brojni vozači koji nemaju registarske oznake “BO” i umjesto toga voze s oznakom “WAT” za gradsku četvrt Bochum Wattenscheid. Samo u području oko gradova Dortmund i Bochum postoje četiri alternativne kratice na registarskim tablicama: Lünen, Castrop-Rauxel, Witten i Wattenscheid. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, , 133 grada sada bi mogla dobiti nove registarske oznake.
Nova automobilska tablica – niska cijena, ali korist od 50 milijuna eura
Prema reformi, 328 njemačkih gradova ponovno je uvelo stare tablice nakon 1. studenog 2012. godine. To je koštalo oko 10 eura po vozaču koji podliježe novim TÜV pravilima – ali je proizvelo korist od ekvivalenta od 50 milijuna eura.
Prema Borchertu, liberalizacija registarskih pločica I imala je izuzetno pozitivan odjek. Regionalni i lokalni mediji bacili su se na ovo pitanje. Gradski odjel za marketing pogođenih gradova iskoristio je temu u marketinške svrhe. Ukratko: posljedice su bile povoljne i od velike koristi.
Nove registarske pločice za gradove s 20.000 stanovnika ili više – 320 lokacija diljem Njemačke
Sada žele nastaviti s liberalizacijom registarskih pločica II. Gradovi i općine s više od 20.000 stanovnika trebaju imati svoje registarske oznake. Uostalom, to je 320 gradova s 10,2 milijuna stanovnika.
Što se sada događa? Na gradovima, zajednicama i vozačima je da sami pokrenu problem. Prof.dr. Borchert i njegov tim svojim su se dokazanim odobravanjem pobrinuli da poduzmu prvi korak. Kako je u rujnu objavio Bild, neki gradonačelnici manjih gradova i općina izjasnili su se potvrdno za projekt.
Fenix-magazin/DP/MMD