Hrvatska čista stranka prava obilježava 126. obljetnicu svog osnutka. U povodu obljetnice na svojoj službenoj internetskoj stranici objavili su priopćenje kojeg prenosimo u cijelosti…
– Ovom prigodom svim članovima i simpatizerima stranke želimo sretnu 126. obljetnicu osnutka naše dosljedne, ustrajne i principijelne HČSP koja nije na prodaju i neka nam takva ostane još stotinama godina.
Dana 22. listopada 1895. Otac Domovine dr.Ante Starčević, dr.Josip Frank i Eugen Kumičić osnivaju Čistu stranku prava. Neposredan povod je bio događaj od 16. listopada, kada je hrvatska mladež predvođena pravašima spalila mađarsku zastavu ispred Jelačićeva spomenika na središnjem zagrebačkom trgu. Predsjednik tadašnjeg kluba Stranke prava Fran Folnegović je 21. listopada, na sjednici zagrebačkog Gradskog zastupstva, osudio postupak hrvatskih sveučilištaraca.
Inače, u Stranci prava, Folnegović je preuzimao vodeću ulogu odstranjujući svoje dojučerašnje stranačke drugove, sklapajući sporazume s pro-jugoslavenskim strankama, a sam je postao mason. Vođi Stranke prava Anti Starčeviću je govorio o tobožnjoj nacionalnoj važnosti masonerije, te mu je i priznao da je u Pešti primio sva tri masonska stupnja. Međutim, je Ante Starčević, kako je to pripovijedao pred smrt Eugenu Kumičiću – zapitao Folnegovića, što zapravo masoni hoće. On mu je rekao da su masoni protiv vjere. Na to je Otac Domovine Ante Starčević odgovorio Folnegoviću da je on za vjeru, da je vjera čovječanstvu dobro učinila, i da je čovjek bez vjere živina.
Zbog tog Folnegovićevog držanja, Ante Starčević je napisao pismo, da ustrojava posebnu “Čistu stranku prava”, a g.1898. potpredsjednik Čiste stranke prava poznati hrvatski književnik Eugen Kumičić, je na sudu i dokazao ove navode oko Folnegovića. Povijest je dokazala ispravnost osnivanja nove Čiste stranke prava, jer je stara Stranka prava otvoreno skrenula u jugoslavenske vode, te je tako i izdala starčevićanska pravaška načela.
Poslije smrti Ante Starčevića, vođa Čiste stranke prava postaje Josip Frank, po kome su čiste pravaše prozvali “frankovci”.
Čista stranka prava je tijekom svog postojanja mijenjala imena * (vidi sliku) u: Starčevićeva hrvatska stranka prava, Stranka prava (poslije utrnuća stare folnegovićeve stranke 1903.), Starčevićeva hrvatska čista stranka prava, te od 1919. Hrvatska stranka prava do zabrane djelovanja od strane srbijanskog kralja Aleksandra 1929., kada jedan dio članova stranke odlazi u emigraciju, gdje će se boriti revolucionarnim metodama, poput svojedobno pravaša Eugena Kvaternika, pod vodstvom dotadašnjeg predsjednika frankovačke Hrvatske stranke prava Ante Pavelića.
Hrvatska čista stranka prava je obnovljena 12. prosnica 1992. godine, te i danas čvrsto slijedimo izvorna pravaška načela osnivača i Oca domovine dr. Ante Starčevića, dr. Josipa Franka, Eugena Kumičića, Aleksandra Horvata i njihovih nasljednika.
Fenix-magazin/MD/HČSP
