Search
Close this search box.
Search
Foto Hina

Petir: 2016. godina najgora po pitanju progona kršćana

U 2016. godini preko 215 milijuna kršćana u svijetu bilo je izloženo nekom obliku nasilja i progona, a oko 1 200 crkava je uništeno ili oštećeno, pokazuju zabrinjavajući podaci međunarodne nevladine organizacije Open Doors, predstavljeni u ovog tjedna u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

Progon kršćana u porastu je već četvrtu godinu zaredom, a broj zemalja u kojima se kršćani svakodnevno ubijaju raste, te je veći nego ikada prije, što 2016. godinu čini najgorom u posljednjih 25 godina izvješćivanja o slobodi vjere i progonima kršćana u svijetu.

„Najgore mjesto na svijetu za život kršćana“ već 16. godinu zaredom je Sjeverna Koreja, slijedi je Somalija u kojoj se stanje u odnosu na prošlu godinu drastično pogoršalo radi djelovanja islamskih militanata koji u „Somaliji nalaze sigurno utočište“. Osim toga, u toj je muslimanskoj zemlji zadržan plemenski sustav – neformalni način upravljanja vrlo otporan na sve modele modernog upravljanja, uključujući i demokraciju, što znači da kršćani nemaju uopće pravo glasa u društvu. „Kršćani koji se preobrate s islama suočavaju se s progonom, dok sama sumnja na preobraćenje vodi javnim smaknućima“, navodi se u izvješću.

„Nad kršćanima se provodi genocid. Ne smijemo to prestati ponavljati. Europska unija ima obvezu i odgovornost učiniti sve kako bi spriječila daljnje zločine na područjima Bliskoga istoka te drugim područjima, naglasila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, ujedno i članica radne skupine Europske pučke stranke za međukulturalni i religijski dijalog.

Zastupnica Petir, još jednom, pozdravlja povijesnu rezoluciju Europskog parlamenta u čijoj izradi je sudjelovala a kojom su zločini ISIS/Daiša nad kršćanima u Iraku i Siriji nazvani genocidom, ali upozorava da Europska unija mora učinkovitije djelovati kako bi zaustavila progon kršćana i pomogla stanovništvu Sirije i Iraka.

„Tragično je da je Sirija prije početka ratnih razaranja bila dom za 1,25 milijuna kršćana, a danas ih prema procjenama, na tom području nema niti 500 tisuća“, istaknula je Petir.

Takve procjene, potvrđuje i istraživanje Open Doors organizacije prema čijim je saznanjima između 50 i 80% kršćana već napustilo svoje domove u Siriji i Iraku zbog stalnih prijetnji diskriminacijom, progonom i nasiljem od strane islamističkih grupa, ali i vladinih snaga.

Stoga, Open Doors poziva Europsku uniju da poduzme korake koji će zaustaviti nasilje i osigurati provedbu međunarodnog prava u Siriji i Iraku i zaštiti prava svih građana na slobodno ispovijedanje vjere, te preporučuje da se u mirovni proces okupe vjerski lideri i zajednice koji mogu imati ključnu ulogu u pomirbi i izgradnji sirijskog i iračkog društva.

Uz to, u organizaciji upozoravaju na porast tzv. religioznog nacionalizma na području Azije, posebno u jugoistočnom dijelu, u kojoj je progon kršćana dosegao dosad nezabilježenu razinu.

Izvješće o slobodi vjere i progonima kršćana za 2016. godinu obuhvaća 50 država od njih 65 u kojima se odvijaju progoni. U prvih deset na popisu onih u kojima se provodi najizraženije nasilje i diskriminacija nad kršćanima, osim spomenute Sjeverne Koreje i Somalije, nalaze se Afganistan, Pakistan, Sudan, Sirija, Irak, Iran, Jemen i Eritreja, države koje su se među prvih deset našle i u prošlogodišnjem izvješću nevladine organizacije Open Doors.

Fenix-magazin

Povezano

GRBIN: Nije se razgovaralo o imenima za predsjednika Sabora
POLICIJA NADZIRE ŠKOLE KOJE SE NALAZE U BLIZINI: U samo par dana nekoliko pokušaja otmice djece
Ministar Boris Pistorius i njegov francuski kolega Sébastien Lecornu / Foto: Kay Nietfeld/dpa
OKLOPNO VOZILO BUDUĆNOSTI: Njemačka i Francuska dogovorile zajednički razvoj ultramodernog tenka  
Barbara Matić (u sredini) i Lara Cvjetko (desno) na postolju sa osvojenim medaljama / Foto: Hina
NAJBOLJA HRVATSKA DŽUDAŠICA: Barbara Matić osvojila zlatnu medalju, Lari Cvjetko brončano odličje
DONESENA ODLUKA: Galeria Karstadt Kaufhof zatvara još 16 trgovina, bez posla ostaje oko 1.400 radnika
SILIKONI U ŠAMPONU: Koliko su zapravo štetni?