Home > VIJESTI > KULTURA > Ludbreg: Održana 1. konferencija religijskog turizma, sakralne baštine i hodočašća
konferencija1

Ludbreg: Održana 1. konferencija religijskog turizma, sakralne baštine i hodočašća

 

konferencijaU Ludbregu je održana 1. konferencija religijskog turizma, sakralne baštine i hodočašća u Dvorcu Batthyany (Baćani), pod pokroviteljstvima Ministarstva turizma Republike Hrvatske, Grada Ludbrega i partnerstvo Hrvatske Biskupske konferencije.

Glavni zaključak: Nužno pristupiti izradbi Akcijskog plana ili Strategije razvoja religijskog turizma Hrvatske, istim zaštititi sakralnu baštinu od devastacije i komercijalizacije uz znanstvenu i stručnu pomoć u suradnji s Crkvom i religijskim zajednicama, zbog ponude međunarodnom turističkom tržištu inovativnog i kvalitetnog turističkog proizvoda. Nužno je hodočašća ostaviti pod nadležnošću Crkve, kako bi mogla neometano razvijati Duhovnu dimenziju.

Struktura sudionika konferencije objedinila je nakon pet godina nastojanja organizatora za realizacijom religiju, kulturu, turizam i umjetnost. Programom konferencije uz Hrvatsku Biskupsku Konferenciju, obuhvaćena je i Židovska općina Rijeka, Islamska zajednica – Halal centar i Srpska Pravoslavna Crkvena općina Zagreb u namjeri organizatora, Sunčane Matić iz agencije LUX da se ukaže na potrebu izgradnje nove turističke slike Hrvatske suradnjom državnih struktura i Crkve, uz uvažavanje svih religijskih zajednica.

Pozdravnim govorom okupljene je pozdravio gradonačelnik Ludbrega, Dubravko Bilić. Predstavljen je razvoj religijskog turizma Ludbrega prema strateškom planu razvoja (naručitelj Grad Ludbreg) i impresivni rezultati koje grad Ludbreg kao pozitivan primjer kontinentalnog turističkog odredišta Hrvatske ostvaruje putem hodočasničkih posjeta cijelu godinu (300 tisuća) Svetištu predragocijene Krvi Kristove, jednom od najvećih i najstarijih euharistijskih svetišta u Europi, koje je i pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora. Unatoč što ne postoji do danas strategija razvoja i promocije religijskog turizma na nacionalnoj razini i nedostatku značajnije pomoći od strane Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, to je izuzetno vrijedan oblik turizma za pojedine manje destinacije u Hrvatskoj, a tako i Ludbreg koji već 500 godina njeguje tradiciju hodočašća.
Ludbreg religijski turizam doživljava kao važnu gospodarsku djelatnost što se svake godine pokazuje kroz proračun, ali i kroz ostale aktivnosti, stoga je odluka da budu domaćini Konferenciji o religijskom turizmu, sakralnoj baštini i hodočašćima sasvim logična.

Potrebno je ozbiljno poraditi na zaštiti od pretjerane komercijalizacije, turistička operativa (javni i privatni sektor) i crkvene institucije, mogu i trebaju zajednički osmisliti vjerski turistički proizvod po kojem ćemo postati prepoznatljivi i konkurentni

konferencija.2Ispred Ministarstva turizma konferenciji je nazočio Frano Matušić, Državni tajnik. Naglasio je da i sam dolazi iz djelokruga kulture, grada Dubrovnika i uvažava spoj kulturne baštine naroda i turizma. Pojasnio je da su hodočasnici bili prvi putnici potaknuti na put vjerom i ispunjenjem duhovnih potreba, hodočasnička kretanja najstariji su oblik turističkih putovanja. Vjerski turizam gdin. Frano Matušić nalazi u svojim pojavnostima posebnim, specifičnim i različitim od preostalih ponuda kulturnog turizma jer predstavlja zajedničko područje religije, kulture i turističkog gospodarstva. Namjera podrške Ministarstva turizma u budućnosti je promatrati religijski turizam kao spoj materijalne i duhovne baštine, razvijati isti kao vrijedan potencijal za kreiranje novih programa i vrijednosti kroz npr. program Hrvatska 365, kojim se Hrvatska promovira putem sadržaja koji nisu vezani na glavnu turističku sezonu. Ukazao je i na mogućnost podrške Ministarstva turizma putem promocije ovog turističkog segmenta jer religijska putovanja nisu sezonska, izuzev vjernika i hodočasnika privlače i brojne turiste sklone edukaciji putem upoznavanja narodnih običaja, sklonim kulturnom ili novom pustolovnom doživljaju u boravku u posebnom odredištu. Predstavljeni su i impresivni statistički podatci – u 2015. godini najveće nacionalno svetište Majke Božje Bistričke posjetilo je 812.000 hodočasnika, koji su u lokalnim objektima ostvarili 13.410 noćenja. Za blagdan Velike Gospe u Svetištu Majke Božje na Trsatu bilo je oko 40.000 hodočasnika. Aljmaš, Svetište Gospe od Utočišta posjetilo je oko 75 000 hodočasnika, dok je kod Čudotvorne Gospe Sinjske bilo oko 50 000 hodočasnika. Smatra se da marijanska svetišta privlače 80% svih vjerskih kretanja u kršćanstvu tako mali gradić Lourdes u Francuskoj, godišnje posjeti 6 milijuna osoba i noći u više od 250 kategoriziranih hotela (po brojnosti smještaja na drugom mjestu odmah iza Pariza).
Upozorio je da u svakom religijskom putovanju postoje elementi zajednički svim turističkim putovanjima, gdje je neizbježna potrošnja za prijevoz, smještaj, prehranu, kupnju suvenira, turističko vodstvo i slično. Kvalitetno planiranom i stručno osmišljenom novom ponudom u segmentu vjerskog turizma potiče se razvoj poduzetničkih ideja, inovativnih oblika menadžmenta i potpuno nova destinacijska organizacija koja će omogućiti i hodočasnicima i turistima, duhovni ali i materijalni doživljaj destinacije sa vjerskim sadržajem. Državni tajnik, Frano Matušić zaključio je svoje izlaganje potrebom uspostavljanja ravnoteže između vjerskih i svjetovnih interesa jer ponudu je potrebno plasirati na tržište ali i ozbiljno poraditi na zaštiti od pretjerane komercijalizacije iste. Naglašeno je da su vjerski turizam i naša svetišta sa sakralnim sadržajem dijelovi nacionalne tradicije kojom je moguće predstaviti našu kulturu i način življenja na ovim prostorima. Zaključio je da turistička operativa (javni i privatni sektor) i crkvene institucije, mogu i trebaju zajednički osmisliti vjerski turistički proizvod po kojem ćemo postati prepoznatljivi i konkurentni.

konferencija.5Konferenciju je otvorio domaćin, varaždinski biskup, mons. Josip Mrzljak, pozdravio je inicijativu održavanja Konferencije i naglasio zadatak Crkve da zadrži i njeguje duhovnost naroda ali i da razvija duhovne sadržaje, putem kojih bi se omogućio novi turistički razvoj Hrvatske. Od 1. konferencije religijskog turizma, sakralne baštine i hodočašća očekuje odgovore na pitanja što treba činiti Crkva, a što izvršna vlast kako bi zajedno činili gospodarski napredak.
Religijski turizam iziskuje predano, institucionalno i time znanstveno sagledavanje u svrhu njegova ispravnog usmjeravanja i kvalitativnog obogaćivanja od strane crkava i šire društvene zajednice, Crkve mogu nesmetano razvijati duhovnu dimenziju hodočašća, a državne institucije uvesti reda u ovo područje u kojem često puta vlada siva ekonomija, ključna je uloga destinacijskog menadžmenta, Crkva i vjerske zajednice glavni nositelj razvoja religijskog turizma uz potporu Ministarstva turizma

konferencija.3Ispred Hrvatske biskupske konferencije, predavanje je održao mr. sc., vlč Tomislav Korov. S obzirom na količinu utrošenog vremena u organizaciju konferencije istaknuo je zadovoljstvo ishodom. Uz mnogo sadržaja jer i mnogo je zapuštenih tema bilo potrebno otvoriti, atmosfera je za vlč. Korova bila ugodna za sve sklone radu i dobronamjerna. Izlaganja od strane predavača pokazala su prema Korovu, da se uistinu radi o odgovornom i ozbiljnom pristupu tematici konferencije pri čemu se ukazalo na problematiku odnosa hodočašće – religijski turizam s raznih aspekata. Prisutnost vjerskih zajednica; Katolička crkva, Pravoslavna crkva i Islamska zajednica kao i pokroviteljstvo Ministarstva Turizma te partnerstvo Hrvatske biskupske konferencije dalo je na vrijednosti i ozbiljnosti konferenciji.
Ukazalo se kako religijski turizam iziskuje predano, institucionalno i time znanstveno sagledavanje u svrhu njegova ispravnog usmjeravanja i kvalitativnog obogaćivanja od strane crkava i šire društvene zajednice.
Iz niza političko-ideoloških i neznanstvenih razloga izostala je zadnjih godina znanstvena i objektivna analiza razvoja religijskog turizma u Hrvatskoj. Stoga se od države u budućnosti očekuje jedan sustavan pristup resursima Republike Hrvatske kao turističkog proizvoda, koji se ne ograničava samo na promociju primarne turističke ponude vezane uz “more i sunce” i hotelsko-ugostiteljsku ponudu, nego svojom širinom, također, zahvaća područje kulture, umjetnosti i povijesne baštine. Uvijek postoje dvojbe kojim pravcem razvijati religijski turizam u nas kako bi se polučili optimalni učinci takvog razvoja? Stoga, dobro je što se ova problematika pokrenula i da se o tome razgovora na Konferenciji religijskog turizma, sakralne baštine i hodočašća, kao i na sličnim skupovima. Rasprave pomažu da hodočašća i religijski turizam bolje razlučimo i razvijamo, što će pomoći da Crkve mogu nesmetano razvijati duhovnu dimenziju hodočašća, a državne institucije uvesti reda u ovo područje u kojem često puta vlada siva ekonomija.
Neki od konkretnih problema znanstvenih istraživanja i spoznaja s područja religijskog turizma ukazali su na nepostojanje sinergije između javnog i privatnog sektora koje se odražava u nedovoljnoj privlačnosti religijskog turizma, neefektivnom marketingu, niskoj razini produktivnosti i neuspješnom menadžmentu za jedan prikladan i kvalitativan razvoj. Sinergija javnog i privatnog sektora odnosno suradnja i partnerstvo u turizmu svih dionika imperativ je bez kojeg nije moguće postići napredak.
U tom segmentu ključna je uloga destinacijskog menadžmenta koji može uspješno ostvariti suradnju i partnerstvo javnog i privatnog sektora te primjereno kreirati adekvatnu organizaciju modela strateškog upravljanja destinacijom religijskog turizma na principu održivog razvoja baziranog na destinacijskoj mreži religijskog turizma. Taj bi model, stavljanjem vjerskih resursa u funkciju razvoja religijskog turizma te provođenjem potrebnih projekata, povećao i osigurao bolju i održivu ekonomsku efikasnost, te bitno utjecao na lokalni i regionalni razvoj u destinacijama religijskog turizma, a Crkvi bi omogućio nesmetano provođenje i obogaćivanje Duhovne dimenzije hodočašća.
Veliki doprinos svemu tome, a osobito u smjernicama razvoja religijskog turizma, kao integralnog djela u sveukupnoj turističkoj ponudi Hrvatske, trebala bi dati Crkva i vjerske zajednice kao glavni pokazatelj i nositelj razvoja religijskog turizma, jasno, uz potporu Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva kulture kao i svih relevantnih dionika.
konferencija.4Ured za pastoral migranata i turista, Zagrebačku nadbiskupiju na konferenciji predstavio je vlč. Anđelko Katanec. Predavanjem Sakralna baština Zagrebačke nadbiskupije ukazano je na sve iznimno vrijedne potencijale koje posjetitelji Zagreba kao metropole Hrvatske očekuju istaknute u promo materijalima i turističkoj ponudi, a turistički uredi do danas propuštaju značajnije istaknuti vrijednim u promoviranju destinacije i animiranju turista u inozemstvu za dolaskom u grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Uz svima omiljenu Zagrebačku katedralu, posvećenu Uznesenju Blažene Djevice Marije, koja je simbol Zagreba i cijele Hrvatske, najpoznatiji spomenik vjere i kulture, te duhovno središte hrvatskog naroda, spomenuta je i Riznica zagrebačke katedrale, Spomen-zbirka blaženog Alojzija Stepinca i preostali brojni sakralni objekti poput crkve sv. Marka, groblja Mirogoj (crkva Krista Kralja i arhitekt Herman Bolle), svetište Majke Božje od Kamenitih vrata, kao i vrijedni sakralni objekti u zagrebačkom prstenu. Također je upozorio na nedostatak stručno osposobljenih i educiranih turističkih vodiča u segmentu religijskog turizma zbog povećanog dolaska turista i hodočasnika, i bojazan od komercijalizacije sakralnih objekata na području Zagreba, na što je potrebno pripaziti u daljnjem razvoju i na razini grada i države.
“hodočasnik je napola turist”, a “turist je napola hodočasnik” i “Restauratori u zajednici”

Ispred Ministarstva turizma, predavanje na temu Vjerski turizam – izazov i mogućnosti, održala je Jasminka Ana Modrić, Voditeljica službe poduzetništva u turizmu. Napomenula je da Religiju i turizam povezuje i činjenica da je “hodočasnik napola turist”, a “turist je napola hodočasnik”. Ukazala je da svjetska turistička organizacija (UNWTO) procjenjuje da VT godišnje generira 600 milijuna putnika motiviranih vjerom, od kojih je 280 milijuna stvarnih hodočasnika. U povijesti su destinacije s ponudom vjerskog turizma postale središte vjerskih, trgovačkih i kulturnih događanja, važnih za čitavu državu. Uz dostupnu relevantnu statistiku godišnjih posjeta moguće je uvidjeti vrijednost vjerskog turizma za razvoj turizma u svijetu: Gospa Lurdska u Francuskoj (6 milijuna posjetitelja), Crkva sv. Petra, Vatikan (7 milijuna posjetitelja), Medina, Saudijska Arabija (8 milijuna posjetitelja), Medina, Saudijska Arabija (12 milijuna posjetitelja), Manastir Ostrog, Crna Gora (250-300 tisuća posjetitelja). Spomenuta je i vrijedna sakralna baština Hrvatske za razvoj turističke ponude koja također ostvaruje značajne statističke pokazatelje, kao i Projekti financirani do danas od strane Ministarstva turizma putem 3 programa. Napomenuta je i namjera da Ministarstvo turizma razvija i ponudi nove programe za financiranje projekata u budućnosti.
Također je naglašena važnost turističke operative (javni i privatni sektor) i vjerskih institucija i zajedničko uspostavljanje ravnoteže između vjerskih i svjetovnih interesa, osmišljavanja ponude novih proizvoda, uz posebnu zaštitu od komercijalizacije i banalizacije.

Ispred Hrvatskog restauratorskog zavoda predavanja su održale dr. sc. Ana Azinović Bebek (Povezivanje religijskog turizma i arheološke baštine na primjerima iz prakse), Suzana Purišić (Uloga Hrvatskog restauratorskog zavoda u prepoznavanju potencijala graditeljske sakralne baštine i njenoj obnovi), Iva Koci (Izazovi i mogućnosti sakralne baštine u turizmu). Panelu se pridružio gdin. Anđelko Pedišić i naglasio važnost involviranja restauratorske struke u zaštitu i očuvanje sakralne baštine, suradnje turističkih i vjerskih zajednica s restauratorima. Predstavio je i zalaganje djelatnika Hrvatskog restauratorskog zavoda u edukaciji korisnika liturgijskih predmeta o njihovim spomeničkim vrijednostima i očuvanju. Okupljene je upoznao i s projektom “Restauratori u zajednici”, posebno prihvaćenog od mlađih generacija.

Nužna za razvoj edukacija turističkih vodiča za religijski turizam i zakonska regulativa od strane države po kojoj bi u budućnosti radile specijalizirane turističke agencije za religijski turizam

Zamjenik Župana Šibensko kninskog, Tomislav Vrdoljak kazao je prilikom održavanja panela pod nazivom Religijski turizam, sakralna baština i hodočašća, kojim je moderirala Sunčana Matić (LUX promocija), kako u Šibensko-kninskoj županiji postoji ogroman potencijal za razvoj religijskog turizma uz pet glavnih turističkih hodočasničkih lokaliteta: Biskupiju kod Knina, otok Visovac na rijeci Krki, uvalu s crkvicom Gospe od Tarca na otoku Kornatu, te uvalu s crkvom sv. Križa na otoku Žutu i Marijansko biskupijsko svetište u Vrpolju kraj Šibenika.
Biskupija (starohrvatskog imena Pet crkava) jedan je od najznačajnijih starohrvatskih
lokaliteta u Hrvatskoj sa začecima katoličke vjere hrvatskog naroda.
Županija osigurava sredstva za sanaciju katedrale sv. Jakova u Šibeniku koja je pod zaštitom UNESCO-a od 2000. god. i potpomaže sanaciju objekata.
Kao sakralni objekti za preporuku razgleda turistima istaknuti su uz katedralu sv. Jakova u Šibeniku, nova crkva u Kninu Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, crkva sv. Ante Padovanskog u Drnišu, a kao poseban biser nalazi se u Petrovom Polju u Otavicama, rodnom mjestu velikoga hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, obiteljska grobnica – crkva Presvetog Otkupitelja.
Široj javnosti slabo su poznate srednjovjekovna župa Bribir iznad Skradina (rimska Varvaria) i crkva sv. Spasa na izvoru rijeke Cetine, s oko 1162 starohrvatska groba s bogatim arheološkim nalazima. Duhovno središte pravoslavnih vjernika je manastir Krka (sv. Arhanđela), u dragi na samoj rijeci Krki kojeg godišnje organiziranim izletima i uz stručno vodstvo preko NP Krka posjete tisuće turista.
Želja je Ureda Župana, a što je i jedan od zaključaka kongresa, da se u suradnji sa drugim susjednim županijama, Splitsko-dalmatinskom i Zadarskom, povežu svi vrijedni lokaliteti, da se u budućnosti pristupi izradbi Akcijskog plana ili Strategije razvoja religijskog turizma Šibensko kninske županije i zaštite sakralne baštine uz znanstvenu i stručnu pomoć, svakako uz suradnju s religijskim zajednicama, kako bi se upravo sve vrijednosti županije zaštitile i ponudile turističkom tržištu na primjeren način kao novi kvalitetan turistički proizvod i kako bi putem istog produžili turističku sezonu i pojačali priljev posjetitelja u Dalmatinsku zagoru.
Dr. sc. Eduard Kušen konferenciji se pridružio sa znanstvene razine, ispred Instituta za turizam. Predstavio je važnost održavanja u Hrvatskoj, nakon niza godina zapostavljanja teme – Konferencije religijskog turizma, sakralne baštine i hodočašća, uz prikaz sličnih skupova u svijetu koji uživaju veliku podršku države, turističkog sektora i uglednih gospodarstvenika.
Nalazi kako je za turizam Hrvatske i daljnji razvoj religijskog turizma potrebno prepoznati potencijale na razini Županija po unaprijed donesenim kriterijima vrednovanja uz napomenu da postoje mnogi potencijali koji nisu registrirani i posve su devastirani – primjer hodočasničke rute. Svaka vjerska zajednica trebala bi uz pomoć države oformiti registar sakralnih dobara i predstavnike za suradnju s konzervatorima i državnim sektorom.
Nužnom za razvoj nalazi i edukaciju turističkih vodiča za religijski turizam, kao i zakonsku regulativu od strane države po kojoj bi u budućnosti radile specijalizirane turističke agencije za religijski turizam.
Za veću posjećenost van sezone, potrebna je značajnija promocija religijskog turizma putem promo filmova i turističkih brošura

Ksenija Tomić, voditeljica ureda TZ Krapinsko zagorske županije koja je po visokim statističkim podatcima lider u Hrvatskoj u religijskom turizmu i hodočasničkoj posjećenosti Marijanskih svetišta Zagorja, predstavila je publici elemente kako razvijati religijski turizam destinacije uz primjere; Mariju Bistricu, Lobor, Belec, Trški vrh, Vinagoru, mnoge preostale crkve i kapele uz film “Marijanski hodočasnički put”, snimljen u sklopu projekta “Turistička infrastruktura i promocija odabranih sakralnih središta”. Projekt je sufinanciran sredstvima EU, preko programa prekogranične suradnje, Slovenija-Hrvatska, 2007. -2013. god..
Film promovira i daje informacije uz hodočasnički put, i cjelokupnu turističku ponudu koja je hodočasniku-gostu pristupna u Krapinsko zagorskoj županiji i odličan je primjer kako se turistička ponuda destinacije nadopunjuje religijskim turizmom i promovira u svijetu i filmom. U panelu predstavljena je i prva dvojezična brošura hodočasničkog turizma u Hrvatskoj (2010.) “Zagorje – hodočasnički turizam”. Brošura je izazvala veliku pažnju okupljenih na konferenciji i motivirala preostale Županije da pristupe izradbi slične, bogato opremljene publikacije u 2017. godini.

O prednostima promocije religijskog turizma, sakralne baštine i hodočašća na konferenciji je kao pozitivan primjer održao predavanje Bernardin Modrić, organizator već sedam godina za redom “Festivala vjerskog filma Trsat” u Rijeci. Napomenuo je nužnost uključivanja u natječaje za financijskom potporom tj. poticanje stvaranja audiovizualne proizvodnje u Hrvatskoj npr. Hrvatskog audiovizualnog centra i segment religijskog filma, sakralne baštine i hodočašća, koji je do danas neopravdano ignoriran.

Dr. sc. Irena Peršić Živadinov, direktorica turističke zajednice Primorsko-goranske županije, predstavila je religijski turizam Primorsko-goranske županije. Putem predavanja predstavila je tematsku brošuru “Hodočastiti svetištima” izdanu povodom Trećeg pastoralnog pohoda Svetog Oca Ivana Pavla 2. Hrvatskoj (elektroničko izdanje). Grad Rijeka i riječki prsten kazala je njeguju religijski turizam kao primarni proizvod, posebno zbog Svetišta Majke Božje Trsatske na Trsatu i brojnih hodočasnika koji ga posjećuju. Trsat je najstarije hrvatsko Marijansko svetište, duhovno središte Riječke metropolije (Riječka nadbiskupija, Porečko-pulska biskupija, Krčka biskupija i Gospićko-senjska biskupija), jedino trajno stjecište Marijinih štovatelja iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije. Trsat je domaće i internacionalno hodočasničko mjesto. Uz kapelu svijeća, kapelu zavjetnih darova i križni put ostvaruje 140.000 posjetitelja godišnje (100.000 hodočasnika i 40.000 turista).
Primorsko goranska županija njeguje iz povijesti tradiciju religijskog turizma, poznata su okupljališta vjernika i hodočasnika uz Riječku katedralu – crkvu sv. Vida i Svetište Majke Božje Karmelske, Rapska katedrala -Crkva sv. Marije Velike, remek-djelo graditeljstva predstavlja i romanički zvonik desetak metara udaljen od crkve, riznica dragocjenih slika, različitih relikvija i relikvijara. U Katedrali se čuva lubanja sv. Kristofora. Osorska katedrala – Crkva Uznesenja Marijina, Krčka katedrala – Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Franjevački samostan Košljun. Crkva Sv. Lucije u Jurandvoru pokraj Baške najznamenitija je crkva ovog područja, kao i cijeloga otoka Krka i Hrvatske, jer je u njoj pronađena čuvena i vrijedna Bašćanska ploča, najdragocjeniji spomenik hrvatske prošlosti, jedno je od najznačajnijih glagoljskih vrela uopće “krsni list” Hrvata. Najveći, na kamenu uklesani hrvatski glagoljski tekst – 13 redaka privuće 30.000 posjetitelja godišnje.
Vrijedna za posjetiti je i crkva Majke Božje Goričke – Batomalj, Riječka sinagoga, Islamski centar Rijeka, realiziran prema idejnom rješenju akademskog kipara Dušana Džamonje. Značajna odredišta religijskog turizma su i Pravoslavna svetišta: crkva sv. Nikole u Rijeci, Manastir Gomirje, crkva sv. Đorđa u Rijeci, crkva sv. Ilije u Vrbovskom i crkva sv. Georgija, Moravice.
Grad Rijeka dom je i mnogobrojnim vjerskim zajednicama, a religijski turizam razvija se u Županiji i putem manifestacija npr. Sv. Kristofor / Rabska fjera, Rab (srpanj, u 3 dana ostvari preko 60.000 noćenja) i Festival hrvatskih katoličkih filmova Trsat (2016. – sedmo izdanje).
Potrebno formiranje Tijela za razvoj religijskog turizma, podržanog od strane Ministarstva turizma s uključenim vjerskim zajednicama u rad

Riječku Sinagogu, Židovsku općinu Rijeka, razvoj iste kroz povijest predstavila je Rina Brumini. Protojerej-stavrofor Slobodan Lalić, ispred Srpske Pravoslavne Općine Zagreb, predstavio je Sakralne objekte u Mitropoliji zagrebačkoj – posebno je opisan prelijep i široj javnosti manje poznat Manastir Lepavina. Sakralni objekti Srpske Pravoslavne Općine Zagreb, predstavljeni su opširnije i putem predavanja Hrvatskog restauratorskog zavoda i putem predavanja o religijskom turizmu Primorsko goranske županije.

Mr. sc. Edina Mešić ispred Islamske zajednice u Hrvatskoj, Centra za certificiranje Halal kvalitete, predstavila je Halal turizam i nedavno održan međunarodni Kongres Halal turizma u Opatiji.
Napomenuto je kako na velikom turističkom Halal tržištu, Hrvatska još uvijek nije prepoznata konkurentnom destinacijom, unatoč što su susjedne države zahvaljujući dobroj promociji u inozemstvu, među prvima u posjećenosti turista koji traže Halal kvalitetu.

Voditelj Halal centra, Aldin Dugonjić prilikom održavanja panela ukazao je na potrebu Islamske zajednice u Hrvatskoj unatrag nekoliko godina da sami (unatoč opravdanim očekivanjima značajnije državne podrške koja još uvijek nedostaje) oforme Halal centar i pokrenu uspostavljanje Halal standarda u Hrvatskoj, istim i razvoj turizma Hrvatske, otvaranje dalekim tržištima.
Gdin. Aldin Dugonjić posjeduje značajno iskustvo u suradnji s državnim turističkim sektorom u Hrvatskoj, kao i gospodarskim, stoga je istaknuo važnost uvažavanja i suglasnosti vjerskih zajednica Hrvatske u donošenju rješenja društvenih problema. Nužnim navodi za daljnji razvoj turizma, kao i religijskog turizma Hrvatske statističko praćenje posjećenosti iz određenih vjerskih tržišta i nužnost adaptiranja turističkog tržišta Hrvatske za potrebe istih.

Zaključak na program i predavanja Konferencije od strane gdina. Aldina Dugonjića, s kojim su se okupljeni složili je da je nužno potrebno formiranje Tijela za razvoj religijskog turizma, podržanog od strane Ministarstva turizma, s ciljem razvoja religijskog turizma, sakralne baštine i hodočašća i uključenim vjerskim zajednicama u rad Tijela, za pozitivan i brz rast turističkog segmenta u budućnosti.

Fenix-magazin/LUX/Foto: Miroslav Vađunec

Pogledajte drugo

Foto Hina

Sve manje hrvatskih građana smatra kako je članstvo u EU-u dobra stvar

Sve više europskih građana smatra kako je članstvo njihove države u Europskoj uniji dobra stvar, ...

reklama