ZAVRŠETAK SVETE GODINE 2025.: Sveta vrata bazilike svetog Petra zatvaraju se 6. siječnja

Svečanim zatvaranjem Svetih vrata bazilike svetog Petra u utorak, 6. siječnja, koje će osobno predvoditi papa Lav XIV., bit će službeno zaključena Sveta godina 2025. Obred započinje u 9.30 sati u sklopu papinske mise na svetkovinu Bogojavljenja (Tri kralja) te predstavlja vrhunac i završni simbol jubilejskog razdoblja kroz koje su prošli deseci milijuna hodočasnika iz cijeloga svijeta. Najpoznatija i najposjećenija Sveta vrata na svijetu ostala su otvorena tijekom 54 tjedna, a prema procjenama organizatora kroz njih je prošlo znatno više od 32 milijuna vjernika, koliko je prvotno bilo predviđeno. Taj je broj, prema podatcima Vatikana, dosegnut već sredinom prosinca. Sveta vrata na bazilici svetog Petra svečano je otvorio papa Franjo 24. prosinca 2024. godine. [caption id="attachment_756016" align="aligncenter" width="800"] Sveta vrata na Bazilici svetog Petra / Foto: Fenix (MD)[/caption] Uoči završetka Svete godine, u rimskim papinskim bazilikama već je ranije započelo obredno zatvaranje ostalih Svetih vrata. Tako su na Božić, 25. prosinca, zatvorena Sveta vrata u bazilici Santa Maria Maggiore. Na svečanosti je kardinal Rolandas Makrickas, nadbiskup-primicer najveće marijanske crkve u Rimu, poručio da se zatvaranjem vrata ne zatvara Božja milost. „Dok zatvaramo ova Sveta vrata, vjerujemo da srce Uskrsloga ostaje uvijek otvoreno kao neiscrpan izvor novoga života za sve koji se u njega uzdaju“, istaknuo je kardinal Makrickas. U bazilici Santa Maria Maggiore čuvaju se relikvije Svetih jaslica, zbog čega su Sveta vrata upravo ondje, prema drevnoj tradiciji, zatvorena na sam Božić. Obred je bio popraćen zvonjavom drevnog zvona „Sperduta“, a sudjelovao je velik broj hodočasnika. https://fenix-magazin.de/sveta-vrata-u-vatikanu-znate-li-sto-predstavljaju-kakvo-je-porijeklo-kad-se-zatvaraju-sto-znaci-potpuni-oprost/ Kardinal Makrickas naglasio je kako se završetkom jubilejskog razdoblja ne zatvara Božja milost, nego završava jedno posebno vrijeme za Crkvu. „Ono što ostaje trajno otvoreno jest srce milosrdnog Boga“, rekao je, pozvavši vjernike da vrata vlastitih srca otvaraju slušanjem Božje riječi, prihvaćanjem bližnjih te opraštanjem i pomirenjem. Sljedeća zatvaranja Svetih vrata predviđena su u subotu, 27. prosinca, u Lateranskoj bazilici, katedralnoj crkvi rimskog biskupa, gdje će misu predvoditi kardinal Baldassare Reina, papin vikar za Rimsku biskupiju. U nedjelju, 28. prosinca, kardinal James Harvey zatvorit će Sveta vrata bazilike Svetog Pavla izvan zidina, druge po veličini crkve u Rimu, sagrađene na mjestu gdje je, prema predaji, pokopan apostol Pavao. https://youtu.be/DwhuG3PFtM8 Sveta vrata – velika vrata na četirima rimskim papinskim bazilikama – u redovitim su godinama zatvorena, a otvaraju se isključivo u Svetim godinama, koje se u pravilu slave svakih 25 godina. Prema katoličkom nauku, prolazak kroz Sveta vrata, uz ispovijed i ispunjenje propisanih uvjeta, povezan je s mogućnošću oprosta vremenitih kazni za grijehe. https://fenix-magazin.de/foto-reportaza-jedan-zivot-nije-dovoljan-za-rim-kad-jednom-zakoracite-u-vjecni-grad-nitko-vam-ne-moze-pomoci-kako-bi-upoznali-sve-ono-sto-on-nudi/ Vrata bazilike svetog Petra Podsjetimo, u trijemu bazilike svetog Petra, s pogledom na Trg svetog Petra, nalaze se pet monumentalnih vrata, od kojih svaka nosi vlastito ime i simboliku. Četvrta vrata izrađena su u novije doba, tijekom druge polovice 20. stoljeća, dok su samo središnja vrata iz starijeg razdoblja. Vrata Filarete – središnja i najstarija [caption id="attachment_756018" align="alignnone" width="1059"] Sveta vrata na Bazilici svetog Petra / Foto: Fenix (MD)[/caption] Jedina vrata koja ne pripadaju našem vremenu su središnja vrata, poznata kao Vrata Filarete. Nastala su 1430. godine, kada je papa Eugen IV. odlučio zamijeniti dotrajala vrata izrađena od orahovine te naručio nova, brončana vrata. Izradu je povjerio kiparu Antoniju Averlinu, poznatom pod imenom Filarete. Filarete je dvanaest godina radio na izradi ovih veličanstvenih vrata, nastojeći stvoriti djelo dostojno glavnog ulaza u jednu od najvažnijih crkava kršćanstva. Vrata visoka više od sedam metara ukrašena su prizorima iz života Isusa Krista, Djevice Marije, te svetih Petra i Pavla. Ona su danas najstarija vrata cijele bazilike, a ujedno i dragocjen spomenik izvorne Konstantinove bazilike, koja je također imala pet vrata, svaka sa svojim imenom. Vrata smrti – krajnje lijevo [caption id="attachment_756030" align="aligncenter" width="1200"] Sveta vrata na Bazilici svetog Petra / Foto: Fenix (Dario Holenda)[/caption] Na krajnjoj lijevoj strani nalaze se Vrata smrti, dovršena 1964. godine. Namijenjena su pogrebnim obredima, osobito prilikom smrti pape. Djelo su kipara Giacoma Manzùa – Manzùa, a nastala su u znak dubokog prijateljstva između njega i pape Ivana XXIII., poznatog kao “Dobri papa”. Obojica su potjecali iz skromnih bergamskih obitelji, a njihova suradnja ostavila je snažan trag u modernoj povijesti Italije. Vrata prikazuju smrt u različitim kontekstima – od prikaza mrtvog Tijela Kristova, do prizora smrti Abela, svetog Josipa, svetog Stjepana i pape Grgura VII.. Mnogi ih smatraju najljepšim vratima bazilike. Vrata dobra i zla – između smrti i Filaretea Između Vrata smrti i središnjih vrata Filaretea nalaze se Vrata dobra i zla, djelo Luciana Minguzzija, izrađena 1970-ih godina. Iako se dugo mislilo da ih je naručio papa Pavao VI., istina je da je narudžbu dao kardinal Giacomo Lercaro za baziliku San Petronio u Bologni. No, zbog protivljenja Nadzorništva za kulturnu baštinu, vrata nisu ugrađena u bolonjsku crkvu. Papa Pavao VI. potom je odobrio njihovo postavljanje u baziliku svetog Petra. Vrata sakramenata – prva desno S desne strane Filareteovih vrata nalaze se Vrata sakramenata, koja je izradio Venanzo Crocetti. Na njima je radio nekoliko godina, a dovršena su 1965. godine. Vrata prikazuju anđela koji naviješta sedam svetih sakramenata, a svečano ih je otvorio papa Pavao VI. 12. rujna 1965. Sveta vrata – krajnje desno Na krajnjoj desnoj strani pročelja nalaze se Sveta vrata, koje je izradio toskanski kipar Vico Consorti. Naručio ih je papa Pio XII. povodom Izvanrednog jubileja 1950. godine, kao zamjenu za dotrajala prethodna vrata. Papa Pacelli ih je otvorio na Badnjak 1949. godine. Sveta vrata se otvaraju samo tijekom svetih godina – jubileja, i tada simbolično predstavljaju ulazak vjernika u milosrđe i oprost. Fenix-magazin/MD/Ljiljana Džalto