Hrvatska matica iseljenika priređuje, u prigodi 65. obljetnice osnutka, svečano predstavljanje Hrvatskoga iseljeničkog zbornika 2016. koje će se održati u petak, 12. veljače 2016. u 13 sati u HMI-ju, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.
Zbornik će predstaviti: mr. sc. Marin Knezović, ravnatelj HMI-ja, prof. dr. sc. Božo Skoko,doc. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, mag. etn. Paula Gadže (Argentina),te urednica Vesna Kukavica. Voditeljica promocije: Lada Kanajet Šimić, prof.
O Zborniku:
Socijalne mreže današnjice, odraz informacijsko-tehnologijskoga napretka koji se ne može zaustaviti, Hrvatskoj matici iseljenika otvorile su nove 
stvaralačke izazove između virtualne komunikacije i one u stvarnome svijetu pa su odredile i glavnu tematsku okosnicu ovogodišnjeg trojezičnog Matičina ljetopisa – Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2016. Hrvatska dijaspora putem suvremenih informacijsko komunikacijskih tehnologija razvija novi oblik društvenosti – etničko okupljanje s interaktivnom komunikacijom u kiberprostoru, piše u Zborniku dr. sc. Marina Perić Kaselj.
Kiberprostor, pojam koji je u upotrebi već desetak godina, postaje danas važni element popularne kulture i najbolje ga je držati općim pojmom koji se odnosi na različite tehnologije kojima je zajednička sposobnost da simuliraju okoline unutar kojih ljudska bića mogu biti u interakciji. Uz taj termin čvrsto se veže i termin virtualna stvarnost. Stoga su u Zborniku u studiji dr. sc. Perić Kaselj opisani novi oblici društvenih zajednica i kolektivnih identiteta: virtualne dijasporske zajednice i virtualni dijasporski identiteti. Fotografije u toj internetskoj priči imaju važnu ulogu. Iako je etničko podrijetlo zajedničko svim HVDZ-a u Čileu i Argentini i osnova njihove misije, one se ipak razlikuju. Najaktivnija je s 1700 članova virtualna zajednica u Magallanesu, okupljajući sva hrvatska društva te čileanske pokrajine. S druge strane, u Argentini se ističe kvalitetan web portal 55 – godišnjeg časopisa na španjolskom jeziku Studia Croatica, čiju živost na Mreži pojačava i njihov blog na engleskom jeziku.
Hrvatski iseljenički zbornik, kojeg od početka 21. stoljeća uređuje Vesna Kukavica, sadrži 32 samostalna autorska priloga na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku koje su pisali renomirani publicisti iz kulturnih središta kao što su Zagreb, Osijek, Dubrovnik, Berlin, New York, Budenos Aires, Sydney i sl. Osam tematskih cjelina Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige − donose uobičajeno i obilje poticajnih priloga o umjetničkom stvaralaštvu naših ljudi iz prekomorskih država te europskih zemalja u kojima višestoljetno žive hrvatske manjine. Ovogodišnji svezak Hrvatskoga iseljeničkog zbornika među glavnim temama nastavio je obrađivati mogućnosti uporabe suvremenih tehnologija u nastavi materinskoga jezika i kulture izvan domovine koje prakticiraju cyber učitelji (M. Bošnjak, A. Kovačec, V. Iskra). Matičin Hrvatski internetski tečaj HIT-1, koji je privukao polaznike iz 26 zemalja s različitih kontinenata, ponosi se s postignućima proteklih deset semestara.
Opisani su recentni uspjesi hrvatskih znanstvenika koji nakon školovanja u RH razvijaju svoje karijere u svjetskim centrima izvrsnosti, o kojima redovito piše Tanja Rudež. Među trideset i dva uvrštena autorska prilogom atraktivnošću se izdvajaju studije koje su pisali Matičini agilni suradnici/e poput H. Sablić Tomić, Ž. Lovrenčić, A. Šćukanec, D. Šaravanje, T. Nuića, G. Borića, I. Hrstić…
Stoljeće je od Velikoga rata pa u ovome svesku Matičina ljetopisa suradnici propituju uzroke i posljedice triju globalnih migracijskih valova s europskoga kontinenta u prekooceanske zemlje. Taj svojevrsni retrovizor hrvatske svevremenske mobilnosti obiluje svježim autorskim viđenjima, snažnim umjetničkim osobnostima poput Mije Čorak Slavenske, ali i otkrićima jedinstvenih sudbina malih običnih pečalbara, koje su fantastično opisali Walter F. Lalich, M. Đurinović, D. Rudolf, I. Čizmić, B. Skoko, Ž. Holjevac, I. Sardelić, M. Sopta, T. Šarić, S. Damjanović, P. Gadže i M. Rajković Iveta.
Autor Walter F. Lalich, potaknut životnom traumom Anke Roki s otoka Visa koja nikad nije doživjela očev povratak iz daleke Australije, i to u prigodi stote obljetnice zatočeništva brojnih Dalmatinaca pod Južnim križem, cjelovito istražio taj bolni isječak australske i hrvatske transnacionalne iseljeničke povijesti iz Prvoga svjetskog rata. Nedužni zatočeni Dalmatinci u onodobnim australskim koncentracijskim logorima zaslužuju istovjetni pijetet koji se iskazuje ostalim australskim i novozelandskim veteranima uz Anzac Day, kojim se svakog 25. IV. od davne 1915. obilježava žrtva na Galipolju. Naziv Anzac danas simbolizira vrline poput hrabrosti, prijateljstva, žrtve – što zaslužuju i naši nekoć zatočeni ekonomski migranti. Ime Petra Rokija, Ankina oca, Lalich je otkrio na spomeniku ratnim stradalnicima na najvećem groblju u Sydneyju. Autor, profesor s Hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie, nastavlja seriju članaka u HIZ-u koji rasvjetljavaju našu prošlost na australskom tlu – čije su posljedice nadmašile lokalne granice, odrazivši se i na živote mnogih naših obitelji na jadranskoj obali.
Hrvatska umjetnost druge polovice 20. st. već desetljećima privlači kustose najslavnijega muzeja moderne umjetnosti, njujorške MoMA-e, gdje se od 5. IX. 2015. do 3. I. 2016. godine održava velika izložba koja uspoređuje izričaje umjetnika iz istočne Europe i Latinske Amerike od 1960. do 1980. Na izložbi su zastupljeni piše Gea Vlahović: I. Picelj, J. Knifer, M. Horvat, M. Jevsovar, I. Kožarić, T. Gotovac, J. Vaništa, B. Dimitrijević, D. B. Mangelos, S. Iveković, M. Stilinović, G. Trbuljak, B. Bućan… The Museum of Modern Art (MoMA), utemeljen 1929., svjetsko je kulturno i znanstveno središte s golemom zbirkom najvažnijih djela američke i europske umjetnosti od razdoblja avangarde do najnovijih stilskih pojava – među kojima su radovi odabranih spomenutih hrvatskih umjetnika, uključujući odnedavno i Mirka Ilića. Svestrani je to umjetnik i jedan od inovatora vizualne kulture današnjice te neumorni promotor hrvatske umjetnosti u svijetu već tri desetljeća.
Odlazeći u svijet naši su ljudi desetljećima prenosili u svoje obiteljske ostave okuse zavičajnih kuhinja, doznajemo iz fantastične etnokulinarske studije. Diplomirana etnologinja i kuharica međunarodne kuhinje i slastičarka, Hrvatica koja je djetinjstvo i školovanje završila u Argentini, a posljednjih pet godina živi u Hrvatskoj – Paula Gadže, i docentica s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marijeta Rajković Iveta upoznaju nas s važnosti tradicionalne domaće hrane kod Hrvata u Argentini. Istražuju povijest recepata i kuharica, hranu i okuse kao lijek protiv nostalgije te ulogu hrane u iskazivanju etnokulturnog identiteta. Donose podatke o druženjima uz hranu unutar obitelji, u hrvatskoj iseljeničkoj zajednici, hrvatskom restoranu, trgovini u kojoj se mogu kupiti proizvodi, radionicama/tečajevima hrvatske kuhinje. Osvrću se na obiteljske proslave rođendana i godišnjih običaja, primjerice Uskrsa. Pišu o predmetima iz Hrvatske u iseljeničkim domovima te o hrani koja putuje u koferima iz Hrvatske za Argentinu.
Za Fenix/Marija Galić
