U cijeloj EU rastu plaće, osim u Hrvatskoj!

Za Hrvatsku poražavajući podatak donosi njemačka zaklada Hans Böckler. Iz zaklade prognoziraju rast realnih plaća u tekućoj godini za čitavu Europsku uniju, osim za Hrvatsku!

U izvješću, koje se temelji na podacima Europske komisije, realne plaće su u jedanaest članica Europske unije od 2010. do 2015. bile u padu. U daljnjih devet rast je bio minimalan, ispod jedan posto. No sadašnji oporavak na EU razini autori izvješća ne povezuju s uspjesima sindikata u borbi za povećanje plaća nego isključivo s niskim stopama inflacije. Niska inflacija je istodobno odraz stroge politike štednje u većini članica EU-a.

Iz novog Europskog izvješća o plaćama , realne plaće u Uniji polako rastu, no ne i u Hrvatskoj. Prema podacima Instituta za ekonomiju i sociologiju (WSI) Hans Böckler zaklade u Hrvatskoj će one u tekućoj godini biti manje za 1,5 posto.

Radi se o vrijednostima nakon uzimanja u obzir aspekata koji uključuju ne samo neto rast plaća nego i inflaciju.

Još jedan poraz Hrvatske

Prema izvješću se može zaključiti kako je svim zemljama Europske unije u kojima je prošle godine zabilježen pad dohotka (a to su osim Hrvatske bile još Grčka, Portugal, Cipar, Poljska i Slovenija) ove godine zabilježen rast (u Poljskoj rast od 2,5% u Sloveniji 1,8%) s izuzetkom Hrvatske gdje ekonomisti WSI-ja ne vide promjenu trenda. Za tekuću godinu se prognozira rast realnih plaća na razini EU-a za 1,5 posto. U daljnjih devet rast je bio minimalan, ispod jedan posto. No sadašnji oporavak na EU razini autori izvješća ne povezuju s uspjesima sindikata u borbi za povećanje plaća nego isključivo s niskim stopama inflacije. Niska inflacija je istodobno odraz stroge politike štednje u većini članica EU-a.

Inflacija je, kako kaže Thorsten Schulten iz WSI-ja prilikom predstavljanja izvješća u Düsseldorfu, posljedica lošeg gospodarskog stanja u Europskoj uniji. “Polagani rast cijena je jasan simptom gospodarske slabosti kontinenta”, kaže Schulten.

On smatra da će Europa iz ovog stanja izići tek kada se odustane od “isključive usredotočenosti na konkurentnost” te prelaska na veće pridavanje pozornosti kupovnoj moći građana tj. unutarnjoj potrošnji. Za pad realnih primanja posljednjih godina stručnjaci iz WSI-ja, između ostalog, krive i činjenicu da mnogi poslodavci, s obzirom na visoke stope nezaposlenosti, rijetko plaćaju satnice koje su više nego satnice dogovorene kolektivnim ugovorima što je u razdobljima gospodarskog uzleta i nedostatka radne snage u pravilu slučaj”, navodi dw.com

 

Pogledajte drugo

NESREĆA KOD SLAVONSKOG BRODA: Vozač kosovskog autobusa u požeškom zatvoru, utvrđen identitet poginulih

Vozač kosovskog autobusa predan je u zatvor u Požegi, a utvrđen je identitet svih desetero …