TESTIRANO 30 VRSTA MASLACA: Jedan poznati proizvod treba izbjegavati

Stiftung Warentest, najpoznatija njemačka organizacija za ispitivanje potrošačkih proizvoda, provela je detaljan test 30 različitih maslaca dostupnih u supermarketima i diskontnim lancima diljem Njemačke. Test obuhvaća tri glavne kategorije: blago kiseli maslac, maslac od slatkog vrhnja (Süßrahmbutter) i kiseli maslac (Sauerrahmbutter). Tri kategorije – tri pobjednika Za svaku kategoriju Stiftung Warentest je izdvojio najbolje proizvode. Razlike su bile najvidljivije u okusu, kvaliteti obrade i prisutnosti štetnih tvari. Test je jasno pokazao da visoka cijena nije garancija bolje kvalitete. Mnogo cjenovno povoljnih maslaca dobilo je vrlo dobre ocjene. Najbolji blago kiseli maslac: Berchtesgadener Land – ocjena 1,9 Weihenstephan – ocjena 1,9 Penny Deutsche Marken-Butter – ocjena 2,0 Najbolji maslac od slatkog vrhnja: Lidl Milbona Bio Butter – ocjena 1,7 Meggle Feine Butter – ocjena 1,9 Najbolji kiseli maslac: Schwarzwaldmilch – ocjena 2,0 Hemme Milch Frische Fassbutter – ocjena 2,0 Razlike između vrsta maslaca Kako se zapravo razlikuju te tri vrste? Blago kiseli maslac proizvodi se dodavanjem mliječno-kiselih kultura nakon odvajanja mlaćenice. Više od 80 % njemačkih potrošača kupuje upravo ovu vrstu jer ima nježan, kremast i tek blago kiselkast okus. Maslac od slatkog vrhnja nastaje bez dodatka kultura, zbog čega je okus neutralniji, slatkiji i vrlo kremast. Često se koristi za kolače, kekse i peciva. Kiseli maslac dobiva svoje kiseline već na početku procesa, kada se kultura dodaje u slatko vrhnje. Okusom je gotovo identičan blagom kiselom maslacu, ali ga je teže naći u trgovinama. Maslac koji je podbacio – jedini s lošom ocjenom Od ukupno 30 proizvoda samo je jedan ozbiljno razočarao: irski maslac Dairygold, koji je dobio ocjenu „dovoljan“. Testeri su naveli da maslac ima neugodan miris i okus „na sir i užeglost“. Laboratorijske analize pokazale su povišene razine kvasaca i plijesni, što sugerira početak kvarenja. Osim toga, kod Dairygolda je izmjeren povišen udio zasićenih mineralnih uljnih ugljikovodika (MOSH). Riječ je o tvarima koje se smatraju nepoželjnima u hrani, iako zakonsko ograničenje još uvijek ne postoji. Postoje samo preporučene smjernice koje bi proizvođači trebali poštovati. Mineralna ulja – uočena u svim maslacima Stiftung Warentest pronašao je mineralna ulja u svakom testiranom maslacu. No intenzitet kontaminacije jako se razlikovao. Sedam proizvoda imalo je vrlo niske vrijednosti – među njima čak šest bio-maslaca. Onečišćenje može nastati: preko hrane za krave, u procesu mužnje, kroz strojnu obradu i pakiranje. Maslac je, po prirodi, izrazito mastan proizvod (oko 80 % masti), pa lako upija masno-topive tvari, uključujući mineralna ulja. Nutritivni zaključci: bio maslac nutritivno bolji Analiza je potvrdila da bio maslaci imaju veći udio omega-3 masnih kiselina, koje su važne za zdravlje srca i živčanog sustava. Sličan profil masnih kiselina uočen je i kod maslaca Berchtesgadener Land Alpenrahm te kod maslaca Kerrygold, čije krave pretežno pasu travu, što povećava udio zdravijih masnih kiselina. Cijene maslaca – velike oscilacije posljednjih godina Cijene maslaca u Njemačkoj prošle su kroz dramatične promjene. U prosincu 2022. zabilježen je povijesni vrhunac: trgovačke robne marke: 2,29 € za 250 g poznati brendovi: 3,49 € i više Nakon kratkog pojeftinjenja, od kolovoza 2023. cijene su ponovno rasle. Međutim, početkom 2024. Aldi i Lidl počeli su agresivno snizivati cijene, a Lidl je u studenom objavio novu rekordno nisku cijenu: 1,29 € za 250 g maslaca vlastite robne marke. Fenix-magazin/DP/MMD