SVJETSKI DAN SRCA: Kardiovaskularne bolesti prvi su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti prvi uzrok smrtnosti, a najnoviji podaci pokazuju da je od tih bolesti 2021. umrlo 22.958 osoba, odnosno 36,6 posto svih ukupno umrlih, izjavila je u četvrtak dr. Verica Kralj iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u povodu Svjetskog dana srca. Analiza po spolu pokazala je da su kardiovaskularne bolesti uzrok smrti 41,6 posto umrlih žena (13.126) te 31,6 posto umrlih muškaraca (9832). Najčešće su uzroci smrti ishemijska bolest srca i cerebrovaskularne bolesti, a to su bolesti kojima su u podlozi ateroskleroze, koje su velim dijelom izazvane lošim i štetnim životnim navikama koje je u 80 posto slučajeva moguće prevenirati, istaknula je voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a Verica Kralj na konferenciji za novinare u zagrebačkoj Gradskoj upravi. Kralj kaže da su muškarci u većem riziku od oboljenja od kardiovaskularnih bolesti u mlađoj dobi, od 45 do 50 godina, dok je kod žena taj rizik veći nakon menopauze, i kod njih se bilježe lošiji ishodi te bolesti. Pozvala je građane da se zdravije hrane, jedu barem četiri do pet porcija voća i povrća, ribu i piletinu, upotrebljavaju maslinovo ulje, piju dovoljno tekućine, konzumiraju cjelovite žitarice, a izbjegavaju bijeli kruh, crveno masno meso i prerađenu procesuiranu hranu koja je puna soli. Istaknula je i kako je važna redovita tjelesna aktivnost. Naglasila je kako je pušenje jako veliki rizik za kardiovaskularne bolesti, a treba izbjegavati i izlaganje pasivnom pušenju. Kralj kaže da u usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti od 572,8 osoba na 100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka zemalja EU, koji iznosi 367,6. Raspon stopa za zemlje EU kreće se od 190,4 koliko ima Francuska do 1051,8 koliko ima Bugarska. "Zadnjih skoro 20 godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, no one i nadalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola", upozorila je Kralj. Na konferenciji su predstavljeni i rezultati projekta “Žene i srce” odnosno „Rani probir kardiovaskularnih bolesti kod žena 45+ grada Zagreba“, a koji provodi Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom u suradnji s Poliklinikom za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju "Srčana". Ravnatelj "Srčane" prof. prim. Goran Krstačić rekao je da je analiza 1000 žena starosti 45+, pokazala da je gotovo 10 posto žena koje su bile asimptomatske, znači koje nisu bile srčani bolesnici, imale čimbenike rizika, a pet žena je dobilo i stent, što znači da im je spašen život. "Krenuli smo sa asimptomatskim ženama koje brinu o svom zdravlju, a na kraju se kod određenog broja njih ispostavilo da se radi o ozbiljnim srčanim bolesnicama koje su zahtijevale ozbiljno liječenje, a neke od njih i potom kardiovaskularnu rehabilitaciju", rekao je Krstačić. Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti građana o učestalosti obolijevanja i umiranja od kardiovaskularnih bolesti u svijetu. Fenix-magazin/MMD/Hina