SVETA VRATA U VATIKANU: Znate li što predstavljaju, kakvo je porijeklo, kad se zatvaraju, što znači potpuni oprost...

Sveta je godina, a listopad mjesec u kojem su se Hrvati, iz domovine i svijeta, okupili na jednom posebnom mjestu. Sreli su se pred Svetim vratima, na Trgu svetog Petra u Vatikanu. Piše: Marijana Dokoza Radosni svaki put kad bi ugledali nekog svojeg, čuli hrvatski govor ili vidjeli grupu svojih ljudi. Nadali su se susretu sa Svetim Ocem Papom Lavom XIV i unatoč velikim gužvama, strpljivo su čekali red za prolazak kroz Sveta vrata, želeći tako steći potpuni oprost. Prisjetimo se kako je u bazilici Svetog Petra, na Badnju večer 2024. godine, sveti otac Papa Franjo otvorio Sveta vrata, a od tada su kroz njih prošli milijuni hodočasnika. Jedni su iskreno težili potpunom oprostu, drugi su ih prošli nesvjesno, ne znajući u potpunosti što ih očekuje. Nisu znali ni zašto je važno kroz njih proći, dok su treći tek poželjeli da mogu reći kako su prošli kroz Sveta vrata. Bilo je i onih koji su u Rim stigli poslovno, na kratko, poput mladog Hrvata Ivana Mihoveca, ali su ipak žarko željeli proći kroz Sveta vrata, nisu mislili na fotografiranje, nego na oprost i na sve one ljude koji su stoljećima prolazili upravo kroz ta Sveta vrata. Nije zapravo ni jednostavno dočekati ulazak u papinsku baziliku, a kamoli proći kroz Sveta vrata, jer u svakom trenutku stotine ljudi strpljivo čeka u redu, koji se čini kao da nikad ne jenjava. Ne možete pomisliti: „Doći ću za pola sata ili sat, bit će manje ljudi,“ jer neće, bit će ih jednako, a možda i više. Ipak, čekanje nije pretjerano dugo, ali svakako je potrebno naoružati se strpljenjem. [caption id="attachment_756016" align="aligncenter" width="800"] Sveta vrata na Bazilici svetog Petra / Foto: Fenix (MD)[/caption] Ljudi koji nisu katoličke vjere su prošli kroz Sveta vrata Ono što me posebno fasciniralo bio je velik broj ljudi koji nisu katoličke vjere, a željeli su proći kroz Sveta vrata. Neki su se čak željeli i ispovjediti, što je omogućeno na nekoliko stranih jezika pa i na hrvatskom jeziku. Nevjerojatno je koliko je lakše ispovjediti se u bazilici svetog Petra, kilometrima daleko od vaše župe, čini vam se kao da vas je netko oslobodio straha od potpune iskrenosti. Nevjerojatno je i promatrati sve te ljude različitih vjera i nacija, zagledati se u njihov pogled, koji se čini kao da se pitaju što će se dogoditi kad prođu kroz ta vrata, kao da iščekuju novi osjećaj koji bi mogao ispuniti prazninu u njima i dati nov smisao životu. Pitate se što osjeća čovjek pored vas koji toliko želi proći kroz Sveta vrata, o čemu razmišlja, jer on nije katolik. Poželite ga to upitati i jedva se suzdržite da ipak to ne učinite. Čak i ako ne osjetite poseban „prolazak“ kroz Sveta vrata, vrijedi proći kroz njih. Zbog ljudi, zbog stoljeća koja su iza nas, i zbog toga što ćete se kasnije preispitivati i razmišljati o onome što ste ili niste osjetili dok ste prolazili kroz Sveta vrata. [caption id="attachment_756018" align="aligncenter" width="1059"] Sveta vrata na Bazilici svetog Petra / Foto: Fenix (MD)[/caption] Sveta vrata – simbol milosrdne ljubavi Kristove Sveta vrata predstavljaju snažan duhovni znak, usmjeren prema Kristu i njegovoj beskrajnoj milosrdnoj ljubavi. Njihova povijest proteže se kroz stoljeća, a svaki njihov pokret nosi duboku simboliku i vjeru. Svečano otvaranje brončanih vrata od strane Biskupa Rima, koje se tradicionalno događa 24. prosinca, označava početak Svete godine — vremena obnove, oprosta i duhovnog preporoda. https://fenix-magazin.de/foto-reportaza-jedan-zivot-nije-dovoljan-za-rim-kad-jednom-zakoracite-u-vjecni-grad-nitko-vam-ne-moze-pomoci-kako-bi-upoznali-sve-ono-sto-on-nudi/ Prolazak kroz Sveta vrata u Vatikanu i rimskim bazilikama Sveta vrata nalaze se u četiri glavne papinske bazilike u Rimu: Bazilici svetog Petra, Lateranskoj bazilici svetog Ivana, Bazilici svete Marije Velike i Bazilici svetog Pavla izvan zidina. Ova vrata, zapečaćena iznutra, ceremonijalno se otvaraju samo tijekom Jubilarnih godina. Prolazak kroz njih simbolizira putovanje vjernika od grijeha prema milosti, pružajući priliku za unutarnju obnovu i duboku povezanost s Božanskim. Što je potpuni oprost? [caption id="attachment_756014" align="aligncenter" width="800"] Vatikan noću / Foto: Fenix (MD)[/caption] Potpuni oprost je posebna milost koju Crkva daruje, a kojom se briše cijela vremenita kazna za grijehe koji su već oprošteni u sakramentu ispovijedi. On donosi potpuno čišćenje duše, oslobađajući je od dodatne duhovne naknade za prošle grijehe. Tijekom Jubilarne godine, Crkva daruje oproste hodočasnicima koji ispune određene uvjete dok prelaze kroz Sveta vrata. Ta vrata simboliziraju ulazak u novi život, prijelaz iz grijeha u milost i osobnu predanost duhovnoj obnovi. Značaj Svetih vrata [caption id="attachment_756013" align="aligncenter" width="1200"] Bazilika Svetog Petra / Foto: Fenix (MD)[/caption] Tradicija Svetih vrata počinje davne 1423. godine, kada je papa Martin V. prvi put otvorio vrata Lateranske bazilike svetog Ivana. Od tada je ovaj običaj postao neizostavan dio liturgijskog kalendara, proširivši se na sve četiri glavne rimske bazilike. Sveta vrata ostaju zapečaćena tijekom cijele godine, a Papa ih otvara samo u posebnim Jubilarim godinama, čime službeno započinje Sveta godina i poziva vjernike na duhovno putovanje ispunjeno milosrđem i obnovom. Porijeklo Svetih vrata u Bazilici svetog Petra Točno porijeklo Svetih vrata u Bazilici svetog Petra teško je utvrditi. Prema Petru Zanderu, stručnjaku za nekropole i umjetnička djela u Vatikanu, ona su postojala već u konstantinovskoj i srednjovjekovnoj bazilici. Najvjerojatnije ih je u sadašnji oblik dao izraditi papa Siksto IV za Jubilej 1475. godine. Smještena su u desnu bočnu lađu, blizu mjesta gdje je nekoć bio oratorij Ivana VII., poznat po svetim mozaicima i relikviji Svetog Lica. Prva Sveta vrata otvorena su 1423. godine u Lateranskoj bazilici, a najstarija tradicija Svetih vrata vezana je još od 1294. godine u Bazilici Collemaggio u Italiji. Sveta vrata u Bazilici svetog Petra najvjerojatnije su postojala još u ranokršćanskom razdoblju, a današnja brončana vrata izrađena su za Jubilej 1950. godine. Otvaranje Svetih vrata nekada je zahtijevalo rušenje zida koji ih je zatvarao, a Papa je udarcima čekića započinjao obred. Od 1975. vrata ostaju stalno postavljena, a Papa ih otvara samim otvaranjem vrata. Prolazak kroz njih simbolizira poniznost, obraćenje i ulazak u novi život u Kristu. [caption id="attachment_756015" align="aligncenter" width="800"] Pogled s Bazilike sv. Petra / Foto: Fenix (Marijo Šare)[/caption] Reforma Pavla VI. Na Božić 1974. godine komadići zida pali su na papu Pavla VI. To je vjerojatno dovelo do izmjene obreda. Od 1975. godine brončana vrata ostaju stalno postavljena, a Papa Jubilej otvara tako što sam otvori ta vrata. Tako je Ivan Pavao II. 2000. godine otvorio vrata i uveo Crkvu u novo tisućljeće. Proći kroz vrata znači postati malen Proći kroz Sveta vrata znači poniziti se pred Bogom, priznati potrebu za oprostom i ući u Crkvu s novim duhom. Vrata se otvaraju Urbi et Orbi – Rimu i svijetu. Vjernici, ali i nevjernici dolaze na Trg svetog Petra, dočekani u zagrljaju Crkve, simboliziranom kolonadama Berninija, i ulaze kroz Sveta vrata. [caption id="attachment_756019" align="aligncenter" width="800"] U Bazilici se nalaze mnogobrojne znamenitosti od koje su najpoznatije Michelangelova Pieta i grob svetog Petra / Foto: Fenix (MD)[/caption] Zid iza vrata – skrivena unutrašnjost Nakon završetka Svete godine, vrata ostaju vidljiva izvana, dok je s unutrašnje strane zid s križem i grbom Bazilike. Nekoliko dana prije otvorenja sljedećeg Jubileja, zid se uklanja, a iz njega se vadi kovčežić sa zapisom o prošlom zatvaranju, ključevima, novčićima i medaljama. [caption id="attachment_756017" align="aligncenter" width="800"] Sveta vrata na Bazilici svetog Petra / Foto: Fenix (MD)[/caption] Sveta vrata u Bazilici se zatvaraju 6. siječnja Bazilika svetog Petra, smještena u samom srcu Vatikanskog Grada, predstavlja najposjećenija Sveta vrata i simbolizira vrata spasenja. Ova vrata bit će zatvorena 6. siječnja 2026., na blagdan Bogojavljenja. Lateranska bazilika svetog Ivana, kao katedrala Rima i službeno papinsko sjedište, ističe univerzalnu misiju Crkve. Sveta vrata ove bazilike zatvaraju se 28. prosinca 2025. godine. Bazilika svete Marije Velike, posvećena Djevici Mariji, poziva hodočasnike da kroz svoja Sveta vrata traže njezin zagovor i zaštitu. I ova vrata zatvaraju se 28. prosinca 2025. Bazilika svetog Pavla izvan zidina, u čast svetog Pavla, nudi vrata koja simboliziraju poziv na evangelizaciju i vjeru. Zatvaraju se također 28. prosinca 2025. Milijuni hodočasnika kroz stoljeća su prolazili kroz ova vrata, ostavljajući svoje tragove čežnje i molitve. Ostavljali su životni teret, patnje, radosti. Čine to i danas i bili katolici ili ne, Sveta vrata ostavljaju na njima trag. Fenix-magazin/Marijana Dokoza U nastavku pročitajte zanimljiv tekst o Vratima svetog Petra koji je napisala Ljiljana Džalto: Vrata bazilike svetog Petra U trijemu bazilike svetog Petra, s pogledom na Trg svetog Petra, nalaze se pet monumentalnih vrata, od kojih svaka nosi vlastito ime i simboliku. Četvrta vrata izrađena su u novije doba, tijekom druge polovice 20. stoljeća, dok su samo središnja vrata iz starijeg razdoblja. Vrata Filarete – središnja i najstarija Jedina vrata koja ne pripadaju našem vremenu su središnja vrata, poznata kao Vrata Filarete. Nastala su 1430. godine, kada je papa Eugen IV. odlučio zamijeniti dotrajala vrata izrađena od orahovine te naručio nova, brončana vrata. Izradu je povjerio kiparu Antoniju Averlinu, poznatom pod imenom Filarete. Filarete je dvanaest godina radio na izradi ovih veličanstvenih vrata, nastojeći stvoriti djelo dostojno glavnog ulaza u jednu od najvažnijih crkava kršćanstva. Vrata visoka više od sedam metara ukrašena su prizorima iz života Isusa Krista, Djevice Marije, te svetih Petra i Pavla. Ona su danas najstarija vrata cijele bazilike, a ujedno i dragocjen spomenik izvorne Konstantinove bazilike, koja je također imala pet vrata, svaka sa svojim imenom. Vrata smrti – krajnje lijevo Na krajnjoj lijevoj strani nalaze se Vrata smrti, dovršena 1964. godine. Namijenjena su pogrebnim obredima, osobito prilikom smrti pape. Djelo su kipara Giacoma Manzùa – Manzùa, a nastala su u znak dubokog prijateljstva između njega i pape Ivana XXIII., poznatog kao "Dobri papa". Obojica su potjecali iz skromnih bergamskih obitelji, a njihova suradnja ostavila je snažan trag u modernoj povijesti Italije. Vrata prikazuju smrt u različitim kontekstima – od prikaza mrtvog Tijela Kristova, do prizora smrti Abela, svetog Josipa, svetog Stjepana i pape Grgura VII.. Mnogi ih smatraju najljepšim vratima bazilike. Vrata dobra i zla – između smrti i Filaretea Između Vrata smrti i središnjih vrata Filaretea nalaze se Vrata dobra i zla, djelo Luciana Minguzzija, izrađena 1970-ih godina. Iako se dugo mislilo da ih je naručio papa Pavao VI., istina je da je narudžbu dao kardinal Giacomo Lercaro za baziliku San Petronio u Bologni. No, zbog protivljenja Nadzorništva za kulturnu baštinu, vrata nisu ugrađena u bolonjsku crkvu. Papa Pavao VI. potom je odobrio njihovo postavljanje u baziliku svetog Petra. Vrata sakramenata – prva desno S desne strane Filareteovih vrata nalaze se Vrata sakramenata, koja je izradio Venanzo Crocetti. Na njima je radio nekoliko godina, a dovršena su 1965. godine. Vrata prikazuju anđela koji naviješta sedam svetih sakramenata, a svečano ih je otvorio papa Pavao VI. 12. rujna 1965. Sveta vrata – krajnje desno Na krajnjoj desnoj strani pročelja nalaze se Sveta vrata, koje je izradio toskanski kipar Vico Consorti. Naručio ih je papa Pio XII. povodom Izvanrednog jubileja 1950. godine, kao zamjenu za dotrajala prethodna vrata. Papa Pacelli ih je otvorio na Badnjak 1949. godine. Sveta vrata se otvaraju samo tijekom svetih godina – jubileja, i tada simbolično predstavljaju ulazak vjernika u milosrđe i oprost.