STOTINE EURA MANJA MIROVINA: Što se događa ako prijeđete na rad s nepunim radnim vremenom?

Rad na nepuno radno vrijeme mnogima se čini privlačnim rješenjem. Međutim, on ima ozbiljne posljedice u starosti, jer se mirovina znatno smanjuje. Objašnjavamo koliko se novca dugoročno gubi smanjenjem radnog vremena. Manje rada znači i manju mirovinu. Želja za boljom ravnotežom između posla i privatnog života i dalje je vrlo jaka u 2026. godini. Bilo zbog brige o djeci, skrbi za članove obitelji ili više slobodnog vremena, sve više zaposlenih smanjuje tjedni fond sati. No, takva odluka danas često znači financijski gubitak sutra. Zakonska mirovina smanjuje se gotovo proporcionalno smanjenju radnog vremena. Kako funkcioniraju mirovinski bodovi Njemački mirovinski sustav temelji se na načelu ekvivalentnosti: tko više uplaćuje, kasnije dobiva veću mirovinu. Osnovna jedinica su tzv. mirovinski bodovi. Jedan puni bod dobiva se ako osoba u jednoj godini zaradi prosječnu plaću svih osiguranika. Vrijednost jednog boda trenutačno iznosi oko 40,79 eura mjesečne mirovine. Za 2026. godinu procijenjena prosječna bruto plaća iznosi oko 51.500 eura. Nepuno radno vrijeme znači manje bodova Smanjenjem radnog vremena smanjuje se i bruto plaća, a time i broj mirovinskih bodova. Ako netko u punom radnom vremenu zarađuje prosječnu plaću, godišnje dobiva jedan mirovinski bod. Ako prijeđe na 50 % radnog vremena, njegov prihod se prepolovi i godišnje dobiva samo pola boda. Deset godina rada s pola radnog vremena znači gubitak pet mirovinskih bodova, što danas odgovara smanjenju mirovine od oko 197 eura mjesečno – i to doživotno. https://fenix-magazin.de/mirovinski-bodovi-u-njemackoj-od-2026-zaposleni-ce-morati-zaradivati-znatno-vise-za-istu-mirovinu/ Kada se rad s nepunim vremenom ipak priznaje Postoje i iznimke koje ublažavaju gubitke. Za djecu rođenu nakon 1992. godine, roditeljima se priznaju tri godine mirovinskog staža, uz dodjelu gotovo jednog mirovinskog boda godišnje – čak i ako ne rade ili rade skraćeno. Također, osobe koje kod kuće njeguju člana obitelji s najmanje drugim stupnjem njege, najmanje deset sati tjedno, dobivaju mirovinske doprinose preko sustava osiguranja za njegu. Time se dio gubitaka može nadoknaditi. Porezni učinci i „zamka“ rada s nepunim vremenom Česta zabluda je da rad s nepunim vremenom financijski ne boli toliko. Naime, zbog progresivnog oporezivanja, neto prihod često padne znatno manje nego bruto plaća. Primjerice, smanjenje radnog vremena s 100 na 80 % često znači samo 10–15 % manju neto plaću. No mirovinski doprinosi računaju se isključivo na temelju bruto plaće, što dovodi do znatno veće mirovinske rupe u starosti. https://fenix-magazin.de/mirovina-u-njemackoj-nakon-45-godina-rada-do-2030-standardna-mjesecna-mirovina-bi-mogla-prijeci-granicu-od-2-100-eura-bruto/ Kako zaštititi mirovinu unatoč skraćenom radnom vremenu Tko planira raditi manje, trebao bi pravodobno razmisliti o dodatnim mjerama. Dio novca ušteđenog na porezu može se uložiti u privatnu štednju, primjerice putem ETF fondova. Također je korisno provjeriti nudi li poslodavac model pretvaranja plaće u mirovinsku štednju. Nakon 50. godine života moguće je uplaćivati dodatne iznose u državni mirovinski sustav kako bi se smanjili gubici zbog rada s nepunim radnim vremenom ili ranijeg odlaska u mirovinu. Rad s nepunim radnim vremenom može znatno povećati kvalitetu života, ali nosi realan rizik siromaštva u starosti – posebno za žene, koje statistički češće i dulje rade skraćeno. U pravilu, 20 % manje rada znači i 20 % manji rast buduće mirovine u tom razdoblju. Zato je važno na vrijeme izračunati očekivanu mirovinu prije svake promjene radnog modela. Fenix-magazin/DP/MMD