RASTU TROŠKOVI ZDRAVSTVENOG SUSTAVA: Poznato je što predlažu liječnici

Troškovi zdravstvenog sustava nastavljaju snažno rasti, a pritisak na liječničke ordinacije, bolnice i zdravstvene osiguravatelje sve je veći. U potrazi za rješenjima, dvojica utjecajnih čelnika strukovnih udruga u Njemačkoj iznijela su prijedloge koji uključuju veće vlastite participacije pacijenata te jačanje koordinacije u pružanju zdravstvene skrbi. Predsjednik Saveza liječnika ugovornih s osiguravateljima Andreas Gassen i predsjednik Udruge bolnica Gerald Gaß izjavili su za dnevnik Bild kako su, prema njihovu mišljenju, potrebne konkretne mjere kako bi se rasteretile zdravstvene ustanove i istodobno smanjili izdaci zdravstvenih osiguranja. https://fenix-magazin.de/giesen-pacijent-33-upucan-nakon-sto-je-prijetio-bolnickom-osoblju/ Gassen predlaže uvođenje simbolične kontaktne naknade za svaki posjet liječniku. Iznos bi, prema njegovim riječima, iznosio nekoliko eura te bi bio socijalno uravnotežen. „Naknada bi, primjerice kao u Japanu, mogla iznositi tri ili četiri eura i trebale bi je naplaćivati zdravstvene osiguravajuće kuće“, pojasnio je Gassen. Uz to, zalaže se za snažniju ulogu digitalne službe za usmjeravanje pacijenata putem broja 116-117, koja bi savjetovala građane i koordinirala termine liječenja. Takva bi koordinacija, smatra Gassen, mogla spriječiti nepotrebna dvostruka i trostruka liječenja. S druge strane, čelnik bolnica Gerald Gaß predlaže uvođenje naknade u iznosu od 30 do 40 eura za osobe koje bez prethodne telefonske procjene dolaze u hitne centre. Planirana reforma hitne medicine, predviđena za 2026. godinu, obvezala bi pacijente da prije dolaska u bolnicu zatraže početnu procjenu zdravstvenog stanja. Prema Gaßu, savezna vlada pritom računa na osjetne financijske uštede. Reforma uključuje i osnivanje novih hitnih centara te rasterećenje postojećih prijemnih struktura u bolnicama. Za 2027. godinu Gaß predlaže i udvostručenje dnevne bolničke participacije na 20 eura, što bi, prema njegovoj procjeni, donijelo značajne dodatne prihode zdravstvenim osiguravateljima. Istodobno naglašava važnost jačanja prevencije, primjerice kroz dodatne sportske programe u dječjim vrtićima i školama, više nastave o pravilnoj prehrani te brzu primjenu poreza na šećer. Gaß je pritom kritizirao i detaljne propise o broju i strukturi osoblja u bolnicama, istaknuvši da oni „nemaju mjerljivu korist za pacijente“, a znatno povećavaju troškove sustava. Predložene mjere već izazivaju rasprave u javnosti, a jasno je da će svaka reforma zdravstvenog sustava morati uskladiti financijsku održivost s dostupnošću i kvalitetom zdravstvene skrbi za građane. Fenix-magazin/MD