PROFIL NOVOG IRANSKOG VRHOVNOG VOĐE: Mojtab Hamnei je sin ubijenog Alija Hamneija, a u američko-izraelskom napadu ubijena mu je i supruga te majka i sestra

Iranska Skupština stručnjaka imenovala je Mojtabu Hamneija, sina ubijenog ajatolaha Alija Hamneija, novim vrhovnim vođom nacije. Kako je prenijela agencija Anadolu pozivajući se na kasnonedjeljnju objavu iranske Press TV, imenovanje Mojtabe, klerika srednjeg ranga s bliskim vezama s Korpusom islamske revolucionarne garde, uslijedilo je nakon što je Ali Hamenei ubijen u američko-izraelskom zračnom napadu 28. veljače. Profil novog vrhovnog vođe Mojtaba Khamenei, klerik koji se dugo smatrao jednom od najutjecajnijih, ali najmanje vidljivih osoba u iranskom političkom establišmentu, imenovan je novim vrhovnim vođom zemlje nakon smrti svog oca u američko-izraelskom zračnom napadu. Novi iranski 56-godišnji vođa izabran je od strane Iranske skupštine stručnjaka, tijela od 88 članova koje je ustavno odgovorno za imenovanje najviše političke i vjerske vlasti u zemlji. Njegov izbor uslijedio je nakon utvrđenog ustavnog postupka, a ne nasljednog prijenosa vlasti, iako su ga njegova obiteljska loza i bliskost s pokojnim ajatolahom Alijem Hamneijem dugo stavljali u središte nagađanja o nasljeđivanju. Svojim imenovanjem, Mojtaba postaje treći vrhovni vođa Islamske Republike od revolucije 1979. godine, nasljeđujući vodstvo u vrijeme intenzivnog regionalnog sukoba i unutarnje neizvjesnosti. Rani život i obiteljska pozadina Mojtaba je rođen 8. rujna 1969. u sjeveroistočnom iranskom gradu Mašhadu, jednom od glavnih vjerskih središta zemlje. On je drugi sin pokojnog ajatolaha Alija Hamneija, koji je vladao Iranom kao vrhovni vođa od 1989. do svoje smrti prije više od tjedan dana u američko-izraelskim zračnim napadima, i unuk imama Sayyeda Javada Hamneija. Odrastajući u politički napetom okruženju, Mojtaba je svjedočio usponu svog oca kao ključne figure Islamske revolucije, a kasnije i kao predsjednika Irana prije nego što je preuzeo ulogu vrhovnog vođe. Oženio se Zahrom Haddad-Adel, kćeri Gholam-Alija Haddad-Adela, istaknutog konzervativnog političara i bivšeg predsjednika parlamenta koji trenutno vodi jednu od vodećih iranskih kulturnih institucija. Zahra je također bila među poginulima u američko-izraelskom napadu usmjerenom na stambeni kompleks obitelji Khamenei u glavnom gradu Teheranu. Mojtaba je preživio napad, ali je izgubio i majku, sestru, šogora i nećake. Obrazovanje i vjerska obuka Poput mnogih osoba unutar iranskog klerikalnog establišmenta, Mojtaba je stekao vjersku nastavu u gradu Qomu, vodećem središtu šijitskog teološkog učenja u zemlji i domu sjemeništa koja obrazuju iranske klerike. Studirao je islamsku jurisprudenciju i teologiju kod nekoliko istaknutih konzervativnih znanstvenika, uključujući ajatolaha Mahmouda Hashemija Shahroudija, ajatolaha Lotfollaha Safija Golpayganija i Mohammada-Taqija Mesbaha-Yazdija, utjecajnog ideologa koji je bio mentor mnogim konzervativnim političkim osobama u Islamskoj Republici. Prema iranskim analitičarima, Mojtaba je veći dio svoje karijere proveo predajući seminare u Qomu, uključujući napredne satove jurisprudencije poznate kao dars-e kharej, koji se smatraju najvišom razinom teološkog obrazovanja. Nedavna izvješća sugeriraju da je privremeno obustavio neke od svojih predavanja iz osobnih razloga, iako se to nije moglo neovisno potvrditi. Unatoč desetljećima provedenim u klerikalnom establišmentu, Mojtaba nikada nije obnašao formalnu vladinu dužnost niti je služio na izabranoj ili izvršnoj dužnosti. Uloga i utjecaj Međunarodni mediji često prikazuju Hameneija kao neprozirnu figuru s mogućim utjecajem iza kulisa. Njegova ograničena javna vidljivost pojačava tu sliku, budući da nije davao opsežne javne govore, intervjue ili političke manifeste u kojima bi izrazio svoje stavove. Mojtabino ime povremeno se pojavljivalo u političkim raspravama u Iranu, obično u vezi s predsjedničkim izborima ili nagađanjima o tome koje bi kandidate mogao podržati. Međutim, sam Mojtaba rijetko je sudjelovao u javnim političkim debatama. Njegovi su nastupi uglavnom bili ograničeni na službene ceremonije, nacionalne komemoracije i vjerska okupljanja o kojima su izvještavali iranski državni mediji. Posljednji put je viđen u javnosti tijekom provladinog skupa nakon raširenih prosvjeda ranije ove godine. Prema iranskim izvješćima, Mojtaba je također sudjelovao u iransko-iračkom ratu krajem 1980-ih kada je njegov otac bio predsjednik. Navodno se pridružio dobrovoljačkim jedinicama kao mladić, što je bilo njegovo prvo iskustvo s vojnom službom. Neki zapadni mediji povezali su ga i s Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), jednom od najmoćnijih iranskih institucija, iako tamo nema formalnu ulogu. Nasljedstvo pod prijetnjom Mojtaba Hamnei preuzima vodeću ulogu zemlje u jednom od najnestabilnijih razdoblja u modernoj iranskoj povijesti. Tranzicija se također odvija pod izravnim prijetnjama Izraela, čiji su se čelnici zavjetovali da će ubiti svakog iranskog vođu izabranog za nasljednika Hamneija. "Svaki vođa kojeg iranski teroristički režim odabere da nastavi voditi plan uništenja Izraela, prijeteći Sjedinjenim Državama, slobodnom svijetu i zemljama u regiji te ugnjetavajući iranski narod, bit će sigurna meta atentata, bez obzira na njegovo ime ili gdje se skriva", rekao je izraelski ministar obrane Israel Katz u izjavi na američkoj društvenoj mreži X. Prijetnje naglašavaju izvanredan pritisak oko nasljeđivanja, stavljajući Mojtaba u središte geopolitičkog sukoba koji se proteže daleko izvan iranskih granica. Trumpova izjava Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da sljedeći iranski vrhovni vođa neće ostati na vlasti bez odobrenja Washingtona, izvijestila je Anadolu. U intervjuu za ABC News, Trump je rekao da bi svaki novi iranski vođa trebao odobrenje SAD-a ili "ne bi dugo trajao". Rekao je da ne želi da Sjedinjene Države budu prisiljene na još jedan sukob s Iranom u budućnosti. "Ne želim se vratiti za pet godina i ponovno učiniti istu stvar ili, još gore, dopustiti im da razviju nuklearno oružje", rekao je Trump. Iranski dužnosnici odbacili su komentare. Ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi ranije je u nedjelju rekao da je izbor sljedećeg vođe zemlje "isključivo stvar iranskog naroda", odbacujući svako strano uplitanje. Fenix-magazin/SIM/Anadolu