Home > POVIJEST > Privatnim kanalima članovi družbe su prikupljali vrijednosti i donijeli ih u Mainz

Privatnim kanalima članovi družbe su prikupljali vrijednosti i donijeli ih u Mainz

4_Viteska_dvorana_Zmajeva
Viteška dvorana zmajeva

Društvo bogatih i moćnih ili čuvari hrvatske povijesti koji su hrvatsku tiskarsku tradiciju uveli u riznicu njemačkog i svjetskog tiskarstva?

braca hrvatskog zmaja
Uspoređuju s iluminatima i masonima zbog iscrpnih postupaka prilikom vršenja obreda učlanjenja u Družbu

Gutenbergov muzej u Mainzu, koji slovi kao središte europskog i svjetskog tiskarstva, u svojoj bogatoj arhivi danas posjeduje i književnu građu o hrvatskom tiskarstvu na trima pismima kojima su se služili Hrvati: latinici, glagoljici i hrvatskoj ćirilici (bosančici).

Vrijednu donaciju od 129 naslova na hrvatskome, engleskome i njemačkome jeziku, Gutenbergovu muzeju  uručili su predstavnici Družbe „Braća hrvatskoga zmaja“ – Stol riječkobakarski. Napravili su to kako bi hrvatsku kulturu uveli u riznicu njemačkog i svjetskog tiskarstva. Privatnim kanalima članovi družbe pune su dvije godine prikupljali vrijedne knjige od kojih je dio pisan glagoljicom.

hrvatski zmaj
Braća Hrvatskog zmaja

Što danas znamo o družbi nekad moćnih i utjecajnih pripadnika hrvatske društvene scene? Jesu li njeni članovi danas vrijedni i pošteni domoljubi, koji brinu o hrvatskoj kulturnoj baštini ili oni koji su bliski pripadnicima različitih tajnih društava? Iz povijesti družba Braće Hrvatskog zmaja poznato je da se radi o kulturnoj udruzi koja je utemeljena 1905. godine u Zagrebu od Emilija Laszowskog i Velimira Deželića. Ustroj najviše spominjane družbe u Hrvata djeluje na temeljima hrvatskoga prijateljstva i bratstva. Broj članova, odnosno redovite braće, je ograničen. Prema važećem pravilniku, postoji numerus clausus od 310 redovitih članova. Sjedište Družbe, odnosno Zagrebačka županija i Zagreb, danas može imati najviše 101 člana. Svaki od 16 zmajskih stolova po hrvatskim županijama može imati najviše 11 članova. Mali broj članova ne sprječava naše poznate akademike i umjetnike, u novije vrijeme i političare, da zauzmu mjesto za „zmajskim stolom“. Članovi družbe među ostalima bili su: akademik Andrija Mohorovičić, slikar Ivan Lacković Croata, biskup Đuro Kokša te predsjednik dr. Franjo Tuđman, koji je nosio ime Zmaja od Hrvatske. Zbog velikog broja uglednih i utjecajnih ljudi, pogotovu političara, Zmajeva družba se našla na meti dežurnih kritičara.

U družbi se članovi međusobno ne pitaju kojoj stranci, vjeri i nacionalnosti pripadaju
U družbi se članovi međusobno ne pitaju kojoj stranci, vjeri i nacionalnosti pripadaju

Iako se danas trude promicati istinsko hrvatsko značenje, etičke i kulturne vrijednosti Hrvata, mnogi ovu Družbu prozivaju društvom bogatih i moćnih pripadnika hrvatske političke elite. Pojedinci ih čak uspoređuju s iluminatima i masonima, prvenstveno zbog iscrpnih postupaka prilikom vršenja obreda učlanjenja u Družbu. Znak Družbe je zlatni zmaj zelenih krila koji čuva štit s povijesnim hrvatskim grbom, a zaštitnik im je sv. Juraj. Družbino geslo je: Pro aris et focis Deo propi t i o (Za žrt v e – nike i ognjišta, s Božjom pomoći). S a m i č l a n o v i svoju družbu smatraju nacionalnom kulturnom udrugom koja proučava povijest hrvatskoga naroda, ali i ukazuje na hrvatski doprinos europskoj i svjetskoj umjetnosti, znanosti i kulturi. Potvrdio je to sadašnji veliki meštar Dragutin Feletar otkrivši da Družba ima tri vrste članova: redovitu braću, članove prinosnike i počasne članove. Isto je rekao da je družba uglavnom apolitična te i da se članovi međusobno ne pitaju kojoj stranci, vjeri i nacionalnosti pripadaju.

Piše : Marijana Dokoza 
marijana.dokoza@fenix-magazin.de

Pogledajte drugo

Romana Lalić Pejković je oduševila sa svojom pjesmom "Vrime"

Poslušajte pjesmu najbolje debitantice 20. Večeri dalmatinske šansone Romane Lalić Pejković

Romana Lalić Pejković sa pjesmom “Vrime”, proglašena je najboljom debitanticom 20. Večeri dalmatinske šansone, održanih ...

reklama