NJEMAČKA SE SUOČAVA S POVIJESNIM SLOMOM MIROVINSKOG SUSTAVA: Troškovi eksplodirali na 427 milijardi eura!

Ekonomska računica koja je desetljećima držala njemačku stabilnost više jednostavno ne funkcionira: broj umirovljenika raste nezadrživo, dok je onih koji uplaćuju doprinose sve manje. U svom novom strateškom dokumentu, Inicijativa za novo socijalno tržišno gospodarstvo (INSM) izdala je dramatično upozorenje: Njemačka se danas nalazi među demografski najstarijim gospodarstvima svijeta. To znači da se teret mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog osiguranja mora rasporediti na sve manje zaposlenih leđa. Ključni podaci: · Sve manje radnika održava sustav: Trenutno na jednog umirovljenika dolazi 2,5 radno sposobnih stanovnika, no nakon odlaska "baby boom" generacije u mirovinu do 2037. godine taj omjer pada na samo 1,9 radnika. · Troškovi su se utrostručili: Početkom 1990-ih zakonsko mirovinsko osiguranje isplaćivalo je 134 milijarde eura godišnje, dok ta brojka danas iznosi vrtoglavih 427 milijardi eura (10,8% ukupnog BDP-a). · Dramatičan nedostatak kapitala: Dok prosjek zemalja OECD-a za kapitalno osiguranje mirovina iznosi 95,2% BDP-a, Njemačka ima tek mizernih 6,4% BDP-a, što je čini potpuno nepripremljenom za nadolazeći val umirovljenika. https://fenix-magazin.de/njemacka-reforma-mirovina-obvezna-strukovna-mirovina-poslodavci/ Politika je prespavala nužne reforme Stručnjaci u studiji jasno i bez uljepšavanja navode što Njemačkoj prijeti u idućim godinama ako se sustav hitno ne reformira: drastičan rast doprinosa, golem pritisak na savezni proračun te neizbježno smanjenje mirovinskih davanja. Ono što najviše frustrira ekonomiste jeste činjenica da ovaj demografski slom uopće nije iznenađenje. Savezni zavod za statistiku još je prije četvrt stoljeća gotovo u decimalu točno izračunao današnji razvoj stanovništva. Unatoč tome, vladajući političari su kroz protekla desetljeća potpuno prespavali ili svjesno izbjegavali provođenje bolnih, ali nužnih mirovinskih reformi. Mizeran doprinos privatnog sektora i duljina mirovine Za razliku od država poput SAD-a ili Švicarske, gdje privatni i korporativni mirovinski fondovi sudjeluju u isplatama s 5,7 posto, u Njemačkoj taj udio iznosi tek zanemarivih 0,7 posto. Država je ostala primarni i gotovo jedini stup obrane rasta troškova, što se dugoročno pokazuje neodrživim. S druge strane, unatoč postupnom podizanju zakonske dobne granice za odlazak u mirovinu, njemački umirovljenici provode mnogo vremena u zasluženom odmoru. Nakon napuštanja tržišta rada, muškarci u prosjeku primaju mirovinu još 19 godina, dok žene taj status uživaju čak 22,4 godine. U usporedbi s 1957. godinom, prosječno trajanje primanja mirovine u Njemačkoj se praktički udvostručilo – s 10,4 skočilo je na današnjih 20,5 godina, što dodatno opterećuje ionako prazne državne fondove. Fenix-magazin/IK