KRAJ DRŽAVNIH OLAKŠICA ZA GORIVO: Od 1. srpnja vozače u Njemačkoj čeka novi udar na džepove, cijene ponovno skaču

Planirate li uskoro putovanje kroz Njemačku ili ste dio brojnog iseljeništva koja se ovog ljeta sprema automobilom na godišnji odmor u domovinu, ljetne rute mogle bi vam postati znatno skuplje nego što ste planirali. Privremeno smanjenje poreza na energente, u javnosti poznatije kao „popust na gorivo“ (Tankrabatt), službeno odbrojava svoje posljednje dane. Ova mjera, uvedena kako bi ublažila drastičan skok cijena uzrokovan energetskom krizom i ratom u Iranu, službeno završava 30. lipnja. Pred vozače se ponovno stavlja pitanje koliki će ceh plaćati na crpkama već od početka srpnja, jer benzinske postaje diljem zemlje već pripremaju nove cjenike. Ukratko o ukidanju olakšica: Povratak starih nameta: Državne porezne stope na energente vraćaju se na pretkrizne razine, što automatski donosi veće opterećenje po litri goriva. Dva scenarija na crpkama: Stručnjaci dvoje hoće li cijene skočiti naglo u poslijepodnevnim satima ili će rasti postupno dok se ne potroše zalihe nabavljene po nižim stopama. Žestoke kritike udruga: Udruge za zaštitu potrošača i ekonomski analitičari protive se produljenju mjere jer tvrde da je profit završio kod naftnih kompanija, a ne u džepovima građana. Državna blagajna presušila: Iz Berlina stižu jasne poruke kako je država dosegnula svoje financijske granice i da se opće subvencije ukidaju. Povratak na staro: Koliko točno poskupljuju benzin i dizel? Od 1. srpnja porez na benzin ponovno raste na 65,45 centi po litri, dok će fiksni porez na dizel iznositi 47,04 centi po litri. Kada se ukine privremena mjera i na sve to zaračuna porez na dodanu vrijednost (PDV), bruto opterećenje po litri goriva ponovno skače za otprilike 16,7 centi. Iako je ova dvomjesečna mjera, prema izračunima Njemačke savezne banke (Bundesbank), uspjela privremeno smanjiti stopu inflacije za oko četvrtinu postotnog boda, za državni proračun bila je ogroman teret. Njemačku državu je ovaj eksperiment stajao oko 1,6 milijardi eura izgubljenih poreznih prihoda. Kada će vozači osjetiti udar na benzinskim crpkama? Točan trenutak u kojem će cijene na totemima benzinskih postaja skočiti još uvijek je predmet rasprave zbog specifičnih njemačkih pravila. Naime, tamošnje takozvano „pravilo 12 sati“ propisuje da se poskupljenja na postajama smiju provoditi samo u podnevnim satima, što teoretski onemogućuje nagli skok točno u ponoć 30. lipnja. Stručnjaci stoga predviđaju dva moguća razvoja situacije na terenu: Nagli skok: Glavni val poskupljenja mogao bi se osjetiti ili tijekom poslijepodnevnih sati 30. lipnja ili odmah 1. srpnja u podne. Postupni rast: Cijene bi mogle rasti postupno kroz nekoliko dana. Mnoge crpke nakon isteka roka još uvijek imaju zalihe goriva koje su nabavile po nižim poreznim stopama, pa bi mogle držati nižu cijenu dok ih ne potroše. Ipak, ekonomisti smatraju da je spori, višednevni rast ovaj put manje vjerojatan. Udruge potrošača poručuju: „Mjera je promašila cilj“ Dok se pojedini političari u Berlinu zalažu za produljenje popusta kako bi se građanima olakšao svakodnevni odlazak na posao, Savez njemačkih udruga potrošača (vzbv) oštro se protivi nastavku ove subvencije. Ramona Pop, predsjednica uprave vzbv-a, ističe kako je popust na gorivo promašio svoj primarni cilj. Prema njezinim riječima, znatan dio poreznog rasterećenja na samom početku uopće nije stigao do kućanstava, već je nestao u bilancama i profitima velikih naftnih kompanija. Tek su pod masovnim pritiskom javnosti i kartelnih ureda cijene na crpkama počele padati. Analitičari podsjećaju i na strukturalni problem ovakvih mjera. One, naime, duboko diskriminiraju građane koji uopće ne posjeduju automobil ili voze rijetko, dok s druge strane kućanstva s visokim prihodima i velikim, rastrošnim vozilima od države dobivaju najveći dio kolača. Savezni ministar prometa Patrick Schnieder (CDU) stoga je prigušio očekivanja o nastavku pomoći, poručivši kako je država došla do granica svojih financijskih mogućnosti. Naglasio je da bi se eventualne buduće ciljane mjere trebale usmjeriti isključivo na teretni prijevoz, logistiku i radnike koji svakodnevno putuju na posao (pendlere). Fenix-magazin/IK