Bosna i Hercegovina do kraja godine bi trebala ispuniti uvjete za skidanje sa “sive liste” država u kojima nije na odgovarajući način regulirano praćenje financijskih transakcija i koje se stoga smatraju potencijalnim točkama pogodnim za financiranje terorizma, najavili su u ponedjeljak ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić i ministra pravosuđa Republike Srpske Anton Kasipović.
Nakon sastanka u Banjoj Luci novinarima su potvrdili kako se nastoje ispoštovati rokovi koji istječu do kraja godine, a postavili su ih stručna tijela Europske unije i međunarodne zajednice MONEYVAL i FATF.
Kako je pojasnio Mektić, to znači da bi do kraja godine trebao biti uveden jedinstveni registar svih nevladinih organizacija i udruga koje djeluju u BiH, a parlament RS bi istodobno usvojio izmjene entitetskog kaznenog zakona kojima bi se osiguralo učinkovito procesuiranje slučajeva “pranja” novca povezanog s terorističkim aktivnostima.
“Moramo imati jasan i transparentan uvid u taj sektor”, kazao je Mektić dodavši kako je do sada u BiH postojala praksa višestrukog registriranja različitih organizacija što je onemogućavalo nadzor nad njihovim poslovanjem.
Pravu uzbunu u BiH prouzročila je tvrdnja iz Udruge banaka BiH, objavljena ranije ovog mjeseca, kako je ta zemlja praktično već dospjela na najgoru “crnu listu” država na kojoj su Sjeverna Koreja i Iran i za koje vrijedi procjena kako uopće ne surađuju u sprječavanju financiranja terorizma.
Iz ove su udruge to obrazložili konstatacijom kako su već otežane poslovne transakcije s inozemnim bankama, posebice onima čije je sjedište u Njemačkoj.
Riječ je o slučajevima u kojima njemačke banke dodatno provjeravaju sve transakcije, a neke i otkazuju jer nije jasno tko šalje novce u BiH i tko ih tamo zapravo prima.
“BiH je, nedavnom uredbom objavljenom u Službenom listu EU, okarakterizirana kao zemlja sa strateškim nedostacima u dijelu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koja predstavlja znatnu prijetnju financijskom sustavu Unije. Ovo praktično znači da je BiH stavljena na crnu listu Europske unije čime je ugroženo poslovanje bankama i klijentima bez obzira radi li se o fizičkim ili pravnim licima”, upozorili su iz Udruge banaka u BiH.
Posebice su istaknuli kako su u praksi sve postojeće investicije vezane za BiH pod posebnim režimom nadzora, čime je usporen pa čak i onemogućen priliv kapitala iz država-članica EU.
Iz Vijeća ministara BiH reagirali su tvrdnjom kako to nije točno te kako je BiH i dalje na “sivoj listi” FATF-a, uz naznaku kako se poduzimaju sve mjere da bi u zadanim rokovima bili ispunjeni uvjeti i za skidanje s te liste na kojoj su države poput Afganistana, Iraka, Sirije i Ugande.
Europska komisija je u srpnju uvrstila BiH na popis financijski rizičnih država koje usklađuje Odbor stručnjaka Vijeća Europe za sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti (MONEYVAL) i Međunarodne radne skupina za financijske mjere protiv pranja novca i financiranja terorizma (FATF).
To je zapravo već drugi put da BiH dospijeva na takvu listu jer je 2015., nakon prilagodbe svog kaznenog zakona europskim standardima, skinuta sa sive liste MONEYVAL-a, ali je ostala na listi FATF-a jer izmjene tog zakona nisu ispoštovane u roku.
BiH je još 2009. preuzela obvezu usklađivanja svog zakonodavstva na planu sprječavanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti s propisima i standardima EU, no zbog sporih i kompliciranih procedura usvajanja izmjena zakona ali i zbog stalnih sukoba oko toga što su ovlasti države, a što entiteta, ta zadaća ni to danas nije realizirana u cijelosti.
Fenix-magazin/IM/Hina
