MIROVINA U NJEMAČKOJ NAKON 45 GODINA RADA: Do 2030. standardna mjesečna mirovina bi mogla prijeći granicu od 2.100 eura bruto

Standardna mirovina u Njemačkoj predstavlja važan pokazatelj kada je riječ o visini mirovinskih primanja. Radi se o modelu koji pokazuje koliku bi mirovinu ostvarila osoba koja je 45 godina radila i tijekom cijelog radnog vijeka redovito uplaćivala doprinose u državni mirovinski fond, i to na temelju prosječne plaće. Iako je riječ o teoretskom izračunu, ona služi kao orijentacija mnogim zaposlenicima u planiranju vlastite mirovine. Kako se izračunava standardna mirovina? Da bismo razumjeli koliko iznosi i kako se razvija standardna mirovina, važno je znati kako se ona izračunava. Osnova su tzv. mirovinski bodovi (njem. Entgeltpunkte). Za svaku godinu rada s prosječnom plaćom, radnik dobiva jedan bod. Dakle, 45 godina s prosječnim primanjima donosi 45 bodova. Ti se bodovi potom množe s trenutnom vrijednošću jednog mirovinskog boda, što daje iznos bruto mirovine. Na primjer, ako je vrijednost boda 40 eura, osoba s 45 bodova dobit će mirovinu od 1.800 eura mjesečno. Važno je naglasiti da se kod izračuna ne uzimaju u obzir prekidi u karijeri, npr. zbog nezaposlenosti, roditeljskog dopusta, ni oscilacije u prihodima. Radi se o idealnom scenariju koji pomaže da se prati opći trend rasta ili pada mirovina. Kolika je standardna mirovina danas i koliko bi mogla porasti? Prema podacima za 2025. godinu, standardna mirovina u Njemačkoj iznosi 1.835,55 eura bruto mjesečno. Nakon odbitka doprinosa za zdravstveno i dugotrajno osiguranje (oko 215 eura), ostaje neto iznos od otprilike 1.621 eura, prije poreza. Vlada je najavila povećanje mirovina od 3,74 % u srpnju 2025., čime je vrijednost jednog mirovinskog boda narasla na 40,79 eura. Rast vrijednosti boda automatski znači i rast mirovina. Za godine koje dolaze, stručnjaci i gospodarski instituti predviđaju sljedeća povećanja vrijednosti mirovinskog boda: Godina Povećanje (%) Vrijednost boda Standardna mirovina 2026 3,3 % 42,13 € 1.895,85 € 2027 2,6 % 43,22 € 1.944,90 € 2028 2,6 % 44,34 € 1.995,30 € 2029 2,6 % 45,49 € 2.047,05 € 2030 2,6 % 46,67 € 2.100,15 € Ako bi se ove prognoze ostvarile, do 2030. godine standardna mirovina bi prešla granicu od 2.100 eura bruto mjesečno, što je pozitivan pomak u borbi protiv siromaštva u starijoj dobi. Zašto je standardna mirovina važna? Iako je riječ o fiktivnom izračunu, standardna mirovina ima konkretan značaj u svakodnevnom životu. Naime, prema istraživanjima, umirovljenicima u Njemačkoj je za pristojan život potrebno između 1.464 i 2.100 eura mjesečno. Dakle, svaki rast mirovine pridonosi sigurnosti i stabilnosti starijih građana. Nadalje, standardna mirovina se koristi i kao temelj za procjene budućih izdataka iz državnog proračuna, a političke stranke često je koriste u svojim programima kao dokaz socijalne odgovornosti. Trenutno, vladajuća koalicija CDU/CSU i SPD obećala je održati mirovinsku razinu na 48 % do najmanje 2031. godine. To znači da će prosječna mirovina i dalje iznositi 48 % od prosječne plaće. Međutim, dugoročno održavanje ovog omjera ovisi o brojnim faktorima: demografskim promjenama, broju zaposlenih i visini doprinosa u mirovinski fond. Što utječe na budući rast mirovina? Kretanje standardne mirovine u budućnosti ovisi o nekoliko ključnih faktora: Rast plaća u prethodnoj godini – Ako rastu plaće, raste i vrijednost mirovinskog boda. Omjer između osiguranika i umirovljenika – Ako sve više ljudi prima mirovinu, a sve manje ih uplaćuje doprinose, sustav postaje financijski opterećen. Mirovinski doprinosi – Odluke o visini doprinosa direktno utječu na prihode mirovinskog sustava. Političke odluke – Obećanja vlade i zakonske promjene mogu umjetno stabilizirati ili korigirati mirovine. Unatoč izazovima, prognoze za standardnu mirovinu u Njemačkoj su relativno optimistične. Ako se predviđeni trend rasta nastavi, do 2030. bi prosječni umirovljenik s punim radnim stažem mogao računati na preko 2.100 eura bruto mirovine, što bi mnogima omogućilo sigurniju i dostojniju starost. Međutim, ostaje pitanje kako će se sustav dugoročno nositi s pritiscima starenja stanovništva, manjkom radne snage i ekonomskim krizama. I dalje će biti važno pravovremeno reformirati sustav i poticati građane na dodatnu privatnu štednju, kako bi si osigurali stabilna primanja u mirovini.