KAZNE DO 1.000 EURA: Austrija uvodi zabranu nošenja marama za djevojčice mlađe od 14 godina

Austrijska ministrica za integraciju, obitelj i europske poslove Claudia Plakolm iz Narodne stranke (ÖVP), objavila je u srijedu na konferenciji za medije u Saveznom kancelarstvu u Beču, da je austrijska savezna Vlada danas donijela odluku o zabrani nošenja marama (hidžaba) u školi, za sve djevojčice mlađe od 14 godina tj. do osmog razreda. Iz Beča piše: Snježana Herek [caption id="attachment_734045" align="alignleft" width="150"] Snježana Herek / Foto: Fenix (SIM)[/caption] Plakolm je rekla da se zabrana odnosi na javne i privatne škole, te da su je roditelji dužni poštovati. Prema ministričinim riječima Novi zakon sadržavati će i katalog kazni za roditelje, koji se neće držati te odredbe. To će se tumačiti kao da odbijaju integraciju njihove djece u obrazovnu ustanovu. “Oni koji se odbiju držati nove zakonske odredbe suočiti će s kaznama između 150 i 1.000 eura”, istaknula je Plakolm. Uz opasku da se najviše kazne odnose na “ponavljanje prekršaja”. Plan je, kako je pojasnila ministrica, na početku uspostaviti dijalog s onima koji se nisu spremni držati zakona. Prvo će školska uprava razgovarati s dotičnim djetetom, dakle djevojčicom, zatim zajednički s roditeljima, a u slučaju ponavljanja prekršaja uključiti će se i nadležno Ravnateljstvo za obrazovanje i Službe za djecu i mlade Nova zadaća učitelja biti će prijava prekršitelja u razredima, a policija će potom provoditi administrativni proces kažnjavanja roditelja. “Zabrana nošenja marama u školama povećava obrazovne mogućnosti”, rekla je Plakolm, predstavljajući novu Vladinu odluku. Istaknula je kako je za to najbolji pozitivni primjer Francuska, u kojoj je već na snazi zabrana nošenja hidžaba u tamošnjim školama. Jedina prisila koja treba postojati je školska obveza “Zabrana također jača integraciju djeteta”, dodala je ministrica ustvrdivši: “Da, to je simbolična politika. Ali to je simbol da sve djevojčice imaju iste mogućnosti”, istaknuvši kako nakon 14 godina svaka djevojčica sama može odlučiti hoće li ili neće nositi maramu na glavi. Plakolm je rekla kako trostranačka koalicija sastavljena od narodnjaka (ÖVP), socijaldemokrata (SPÖ) i liberala Neosa to vidi kao široki paket za zaštitu i integraciju djece, te da je uvjerena da će zakonski prijedlog ovaj put proći Ustavni sud. Naime, 2019 godine tadašnja desna koalicijska Vlada narodnjaka (ÖVP) i krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ) na čelu s tadaünjim konzervativnim kancelarom Sebastianom Kurzom već je donijela zakon o zabrani nošenja marama, no Ustavni sud (VfGH) ju je poništio godinu dana kasnije, uz obrazloženje da se radi o kršenju “slobode vjeroispovijesti”. Šef Kluba socijaldemokrata (SPÖ) u austrijskom parlamentu Philip Kucher je na Pressici rekao kako je to “ustavno-pravno gledano, senzibilna tema”. Ali kako se ne radi o prisili nego brizi i zaštiti djece i njihovoj jednakosti. “Jedina prisila koja treba postojati u školama je školska obaveza”, naglasio je Kucher, opovrgnuvši da se radi o bilo kakvom prisilnom Vladinom potezu. Zabrana se odnosi na 9.000 do 12.000 djevojčica Šef Kluba Neosa Yannick Shetty je rekao da zabranu prate popratne mjere za osnaživanje djevojčica i njihovu zaštitu od “čuvara morala”. Za njega je nošenje marame na glavi malih djevojčica “jedna vrsta seksualizacije”, kojoj treba stati na kraj. Shetty je, za razliku od pravnih stručnjaka uvjerenja da će novi zakon o zabrani nošenja marama u dječjoj ženskoj populaciji u Austriji dobiti uskoro “zeleno svjetlo” za primjenu u praksi odnosno školama. Prema procjeni predstavnika austrijske Vlade zabrana nošenja marame odnosila bi se na 9.000 do 12.000 djevojčica. Najviše njih u Beču, u kojem živi najbrojnija muslimanska zajednica u Austriji. Prema najnovijem istraživanju, na primjeru od 112.600 učenika u Beču, djeca islamske vjeroispovijesti najbrojnija su u bečkim Osnovnim i srednji, školama. Trenutno ih ima 41,2 posto sa stalno rastućom tendencijom. Na drugom mjestu su djeca rimokatoličke vjere (17,5 posto), a na trećem mjestu djeca pravoslavne vjeroispovijesti (14,5). Dakle, udio kršćana ukupno iznosi 34,5 posto. Slijede djeca bez vjerske pripadnosti (23 posto), budisti (0,2 posto), Židovi (0,1 posto) i ostali (0,9 posto). Ako se pogleda vjerska struktura učenika bečkih Osnovnih i srednjih škola, svima je više nego jasno da će današnja odluka austrijske savezne Vlade o zabrani nošenja marama u školama u Austriji za djevojčice do 14 godina starosti, uzbuniti brojne muslimanske vjernike u ovoj alpskoj zemlji. Tim više, kako pišu domaći mediji, jer se zabrana neće odnositi i na druge vjerske simbole poput križeva ili židovske kapice (kippe). Fenix-magazin/MD/Snježana Herek