Osam tematskih cjelina Zbornika – Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige čitateljima podastiru 32 autorskih priloga koji povezuju dvadesetak zemalja svijeta.
Hrvatski iseljenički zbornik punih 18 godina uređuje Vesna Kukavica, a popularnost i informativnost već tradicionalnih trojezičnih hrvatsko/englesko/španjolskih sažetaka objavljenih zborničkih tekstova, osobito izvan domovine, bez sumnje dobiva nove poklonike.
Građa ovogodišnjeg sveska raspoređena je na 450 stranica, ilustrirana sa 65 autentičnih fotografija uz desetak preglednih statističkih prikaza. Hrvatski iseljenički zbornik od početka 21. stoljeća izlazi u trojezičnoj formi (hrvatski, engleski i španjolski) uz tiskano i u elektroničkom izdanju na internetu.
U žarištu interesa većine autora ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa su iseljenice, afirmirane u raznim područjima ljudske djelatnosti, od umjetnica i znanstvenica do poduzetnica, odvažne djevojke i snažne majke! S jedne strane Lijepa Naša hvali se heroinama, dok s druge strane nerijetko baš žene izlaže gorčim dionicama suvremenoga obiteljskog života diljem planeta – od Aljaske do Ognjene zemlje, Australije i Novoga Zelanda, kao i bližih europskih pečalbarskih odredišta. Uloga žene u iseljeništvu do danas je ostala na margini interesa sve mnogobrojnijih istraživača hrvatske dijaspore, napisala je urednica u Predgovoru.
Sadržajno, ovogodišnji Zbornik nastoji, a i uspijeva, to promijeniti. Ukazuju na to napisi etnologinje Marijete Rajković Ivete, diplomatkinje Tuge Tarle, znanstvenice Marine Perić Kaselj, publicistkinje Marije Peakić Mikuljan a neizravno i oni drugi.
Prvo poglavlje, Znaci vremena, počinju tekstom Vidljivost Hrvatske na europskome prostoru pravnika i politologa mr. sc. Jure Vujića, povratnika iz Francuske, s diplomom Sveučilišta u Parizu. Slijedi napis komunikologa Bože Skoke Inovacije i ljudski potencijali Lijepe Naše te intervju sa Zagrepčankom Ninom Zelenikom iz Toronta koji je vodio Matičin stalni suradnik iz Kanade Dubravko Barač.
Publicistkinja Tuga Tarle piše o Ulozi žene u hrvatskim iseljeničkim zajednicama, a Matičina novinarka Naida Šehović čitateljstvo informira o aktivnostima i programima HMI-ja u tekstu Matičina programska riznica.
Ovogodišnji Kroatistički obzori donose tekst dopisnoga člana HAZU s kanadskom adresom prof. dr. sc. Vinka Grubišića Hrvatski jezik u anglofonome svijetu, kao i zapažanja vodećeg hrvatskog filologa iz Austrije, akademika Nikole Benčića o sjajnoj knjizi mlade znanstvenice Katarine Tyran pod naslovom Identiteti gradišćanskih Hrvata.
Odlični prilog je i onaj dr. sc. Stjepana Blažetina koji opisuje Svijet knjige u Hrvata iz Mađarske. Tihomir Nuić iznosi zapažanja o Hrvatskoj nastavi u Švicarskoj, koju trenutačno pohađa oko 900 učenika koje podučavaju 14 učitelja.
Aktualna ravnateljica Zavoda za migracije Marina Perić Kaselj piše o Iseljeničkoj književnosti čileanskih Hrvata kao istraživačkom izazovu, dajući jedinstveni sociokulturni profil najstarije hrvatske iseljeničke zajednice Južne Amerike Punta Arenasa i rekonstruirajući šaroliku galeriju likova iz fascinantne proze čileanskih Dalmatinaca.
Poglavlje Mostovi donosi napis Marijete Rajković Iveta Ženski aspekt iseljeništva: od bijele udovice do samostalne migrantice. Njena studija je nastala temeljem etnografskih istraživanja provedenih od 2005. do 2015. u planinskim selima Velebita i Like sa stoljetnom tradicijom odselidbe u Ameriku.
Hrvatskim emigranticama u Australiji bavi se mlada znanstvenica Marija Rotim, koja se usredotočila na opise 12 autentičnih sudbinskih priča. Dubravko Barač u razgovoru s glazbenikom i pedagogom Edwardom J. Mavrincem otkriva bogatu i raznovrsnu karijeru pripadnika hrvatskog naraštaja rođenog u Kanadi. Slijedi sjajna Ispovijest skladatelja i filantropa, Slatinščana Milka Kelemena s polustoljetnim iskustvom života u Njemačkoj.
Marija Valčić napisala je Hommage hrvatsko-španjolskom slikaru Petru Maruni (1938. – 2016.) koji je svojedobno ilustrirao i pojedina izdanja Knjižnice Hrvatske revije, kao i naslovnicu istoimenoga kultnoga iseljeničkog časopisa urednika Vinka Nikolića.
Povratnička iskustva Međimuraca u Zborniku opisala je Rebeka Mesarić Žabčić. U Međimurju je, naime, danas, nada u povratništvo vrlo poticajna.
Povjesnica donosi priloge Marine Perić Kaselj Domovinski rat i dijaspora: koncept domovine i identiteti hrvatskih iseljenika, te Waltera F. Lalicha, istraživača s Hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie u Sydneyju, Hrvati u obrani Australije u Drugome svjetskom ratu.
Tu je i dojmljiva vinjeta o ukrštavanju putova našijenaca iz Dubrovačkoga primorja s domicilnim indijanskim stanovništvom Sjeverne Karoline još iz doba otkrića Novoga svijeta znanstvenika, književnika i franjevca iz Švicarske Šimuna Šite Ćorića Tragovima Croatan indijanaca.
Briljantan je to Ćorićev putopis iz neobjavljene zbirke Moje američke godine (1982.). O vizionaru moderne Hrvatske Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom ( 1816. – 1889.) piše Marijan Lipovac, a Danijel Labaš o Luki Brajnoviću (1919. -2001.), novinaru i profesoru svjetske književnosti i novinarske deontologije na Sveučilištu Navarra u Pamploni.
Zbornikovo poglavlje Baština donosi prilog renomiranog filologa Ivana Kosića Nasljeđe Zrinskih u Nacionalnoj i sveučilišnoj Knjižnici u Zagrebu, a povod mu je izložbom obilježena 450. obljetnica Sigetske bitke u Zagrebu.
Esejistički obrađujući život četrnaest ženskih likova spisateljica Nevenka Nekić je svojom knjigom, o čemu u tekstu Heroine u HIZ-u piše književnica Marija Peakić Mikuljan, zahvatila razdoblje od tisuću godina.
Prilog Pet desetljeća Kulturne federacije američkih Hrvata, Vesne Kukavica i Ivana Čizmića, bavi se etnokulturnim razvitkom dijasporskih zajednica na sjevernoameričkome kontinentu u SAD-u i Kanadi.
Duhovnost donosi tekst Stana Granica o filozofu i svećeniku dr. sc. Serafinu Iliji Zečeviću (1911. – 1972.), istaknutoj figuri hrvatske zajednice u Kanadi.
U poglavlju Znanost Tanja Rudež u tekstu Čarobni svijet nanoznanosti piše o Aleksandri Radenović, izvanrednoj profesorici na Ecole Polytechnique Federale de Lausanne (EPFL), a u Tajnama Zemljine jezgre o Bjelovarcu Hrvoju Tkalčiću, ovogodišnjem laureatu australske nagrade Research Achievement Excellence Award.
U poglavlju Nove knjige autori čitateljima predstavljaju hrvatska divot izdanja. Rajka Bućin predstavlja Vodič kroz fondove i zbirke Hrvatskoga državnoga arhiva, Ivo Žanić analizira Oglede o hrvatskome identitetu vodećeg domovinskog komunikologa B. Skoke, Stan Granic ubaštinjuje Prinose Johna Felixa Clisse očuvanju moliškohrvatskoga jezika od Italije do izmještenosti Moližana u australskoj enklavi u Perthu, Vesna Kukavica koja napisom promovira tisuću i osamsto stranica rječnika na mobilnim aplikacijama – magični digitalni repozitorij Školske knjige (www.rjecnici.hr), koji registriranim korisnicima daruje živo leksičko blago hrvatskoga jezika.
Osobite zanimljivosti je članak zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule koji piše o knjizi Nova hrvatska paradigma aktualnog hrvatskoga ministra vanjskih poslova i potpredsjednika Vlade RH Davora I. Stiera.
Naslovnicu krasi fotografija obnovljenog vukovarskog dvoraca Eltz, u kojem je smješten Gradski muzej Vukovar, – dobitnik nagrade Silletto Europskoga muzejskog foruma za rad s lokalnom zajednicom, 2016. (Snimio: Hrvoje Cvitanić); dok zadnji ovitak donosi rad dizajnera Doriana Celcera na temu Europske prijestolnice kulture – Rijeke, 2020.
Od Iseljeničkog kalendara do Hrvatskoga iseljeničkoga zbornika
Serijska publikacija Iseljenički kalendar (danas Hrvatski iseljenički zbornik) pokrenuta je prije 61 godina, točnije 1955. Izrastavši na tradiciji najčitanijih hrvatskih knjiga 19. i 20. stoljeća – ilirskih Danica i preporodnih kalendarskih knjiga, Hrvatski iseljenički zbornik uobičajeno godišnje donosi tridesetak priloga. Moderne su migracije prepoznate kao izazovna i ekonomska i kulturna kategorija – što je vidljivo prema citiranosti članaka tristotinjak suradnika te serijske publikacije koja je dosegla gotovo 26 000 stranica.
Godišnjak Hrvatske matice iseljenika, prema riječima ravnateljice Mirjane Ane-Marie Piskulić, obiluje svježim autorskim viđenjima istaknutih domaćih i stranih publicista, snažnim umjetničkim i znanstvenim osobnostima, ali i otkrićima jedinstvenih sudbina malih običnih pečalbara.
Matičin godišnjak podjednako ažurno prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji su se afirmirali u kulturama od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda kao i onih koji su svoj novi dom našli diljem Starog kontinenta. Hrvatski iseljenički zbornik njeguje potpunu tematsku i disciplinarnu otvorenost suvremenoga doba kada je svaki 35. stanovnik Zemlje međunarodni migrant.
Za Fenix-magazin/Diana Šimurina Šoufek
