ENERGETSKA PREKRETNICA: Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisale sporazum o Južnoj interkonekciji u Dubrovniku

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković službeno su u utorak u Dubrovniku potpisali sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija između dviju zemalja, izvještava Anadolu. "Veliki korak naprijed: u Dubrovniku sam u ime Bosne i Hercegovine potpisala Sporazum o Južnoj interkonekciji s Hrvatskom, kojim je poboljšana energetska sigurnost i diverzifikacija opskrbe", napisala je Krišto na društvenoj platformi X. Izrazila je zahvalnost "našim američkim partnerima". Nakon potpisivanja sporazuma, moraju ga odobriti oba doma Parlamentarne skupštine BiH i Vlada Hrvatske. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ranije danas je u telefonskoj sjednici dalo suglasnost na prijedlog Sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji Južne plinske interkonekcije. Odluci Predsjedništva prethodila je odluka Vijeća ministara BiH, koje je na izvanrednoj telefonskoj sjednici usvojilo Izvješće o pregovorima i utvrdilo Prijedlog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda "Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske". Riječ je o projektu koji predviđa izgradnju plinovoda na relaciji Zagvozd (Hrvatska) - Posušje (BIH) - Novi Travnik/Travnik, s odvojkom prema Mostaru. Sporazum definira osnove suradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije, pri čemu svaka strana gradi infrastrukturu na svom teritoriju. Ruta uključuje smjer Zagvozd - Posušje - Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik, kao i smjer Posušje - Grude - Široki Brijeg - Mostar, s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojkom prema Čapljini i dodatnim smjerom Kladanj - Tuzla u Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj se planira i plinovod Split - Zagvozd. [caption id="attachment_814568" align="aligncenter" width="900"] Andrej Plenković i Borjana Krišto / Foto: Hina[/caption] Projekt Južne plinske interkonekcije smatra se ključnim za energetsku sigurnost i diverzifikaciju izvora plina u BiH, koja se trenutno opskrbljuje ruskim prirodnim plinom preko Srbije. Entitetska vlada Federacije BiH predložila je da izgradnju i upravljanje plinovodom preuzme američka tvrtka AAFS, koja će povezati BiH s plinskim sustavom Hrvatske i LNG terminalom na otoku Krku. Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu podržalo je inicijativu i naglasilo da BiH čini korak prema diverzifikaciji opskrbe energijom i jačanju gospodarskih veza sa SAD-om. Trenutne isporuke plina u Bosnu i Hercegovinu dijelom dolaze putem plinovoda Turski tok, koji prolazi i kroz Bugarsku, članicu EU. Kao ključni razlog za promjene zakona navedena je potreba za ubrzanom izgradnjom Južne interkonekcije, koja bi bila spojena na LNG terminal na otoku Krku u Hrvatskoj. Izgradnja plinovoda trebala bi biti završena do 2028. godine, nakon čega je u sljedećih sedam godina planirana izgradnja triju plinskih elektrana u Kaknju, Mostaru i Tuzli. Ovaj projekt plinovoda, vrijedan 1,5 milijardi eura, realizirat će američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy. Fenix-magazin/MMD/Anadolu