„DOŠLI DA OSTANU“: Hrvatica (21) osvojila nagradu za istraživanje hrvatskog iseljeništva

Studentica (21) Anna Pajdaković nagrađena je za istraživanje koje otkriva kako su hrvatske katoličke zajednice u Sjevernom Schwarzwaldu postale trajno žarište identiteta i okupljanja hrvatskog iseljeništva. Njezin rad pokazuje da je crkvena zajednica istodobno čuvar tradicije i most integracije, ukorijenjena u višedesetljetnoj migracijskoj povijesti. „Došli da ostanu“ – 21-godišnja hrvatsko-njemačka studentica osvojila nagradu za mlade za istraživanje hrvatskog iseljenitšva u Sjevernom Schwarzwaldu. Mlada studentica poslovne ekonomije Anna Pajdaković primila je 21. studenoga u Weinheimu kraj Heidelberga prestižnu nagradu za mlade istraživače Državne nagrade za istraživanje domovine Baden-Württemberga. Nagrađen je njezin opsežan istraživački rad „Došli da ostanu – Hrvatske katoličke župe u Sjevernom Schwarzwaldu“, koji znanstveno obrađuje migracijsku povijest i religijski identitet hrvatskog iseljeništva u Njemačkoj. Izvanredna istraživačka tema za jednu mladu znanstvenicu U središtu rada nalazi se pitanje zašto hrvatske katoličke zajednice u Sjevernom Schwarzwaldu kroz svoju preko 50-godišnu povijest do danas blaguju tako iznimno bogat suživot u vjerskom okruženju . Dok se katoličke crkve u Njemačkoj na mnogim mjestima prazne, hrvatske zajednice bilježe stabilan, pa čak i rastući broj vjernika: u Nagoldu nedjeljnoj misi prosječno prisustvuje oko 400 vjernika, a u cijeloj regiji gotovo 1.000. https://youtu.be/Vi0AIiVfXSI Studentica pokazuje da svoje korijene ta snažna povezanost s crkvom i tradicijom ima u hrvatskoj migracijskoj povijesti – od gastarbajtera 1960-ih godina, preko ratnih izbjeglica 1990-ih, sve do suvremene migracije u sklopu Europske unije. Pri tome koristi arhivsku građu, povijesne statistike i brojne intervjue sa svjedocima vremena. Njezin rad detaljno prikazuje da su Hrvati vrlo rano postali dio njemačke radne migracije. Nakon sporazuma o regrutaciji iz 1968. tisuće su dolazile u pokrajnu Baden-Württemberg. Mnogi su ostali trajno, suprotno prvotnim očekivanjima njemačke politike. Između 1974. i 1990. broj vjernika u hrvatskoj misiji u Sjevernom Schwarzwaldu porastao je s 3.458 na 3.950. S velikim povijesnim osjećajem nagrađena studentica objašnjava kako su hrvatske katoličke misije nastale, kakvu su ulogu imali hrvatski svećenici iz bivše države Jugoslavije i kako su se župe unatoč političkim napetostima, migraciji i ratu kontinuirano razvijale. [caption id="attachment_766894" align="aligncenter" width="1200"] Anna Pajdaković je nagrađena za svoj rad/ Foto: Fenix (Damir Pavić)[/caption] HKM Nagold – srce hrvatskog crkvenog života u regiji Posebno detaljno Anna Pajdaković opisuje razvoj HKM Nagold, koja je od 1991. središte crkvenog života. Prikazuje premještanje sjedišta zajednice iz Freudenstadta preko Wildberga do Nagolda, podjelu na tri župe – Sv. Nikola Tavelić u Nagoldu, Sv. Leopold Mandić u Freudenstadtu i Sv. Josip u Calwu – kao i rastuću važnost rada s mladima. Danas se na „susretu mladih“ svakih šest do osam tjedana okuplja 60 do 120 mladih, kako bi zajedno molili, pjevali, razgovarali i njegovali svoj kulturni identitet. Domovina kao most između kultura Središnja misao njezina rada je pitanje što „domovina“ znači migrantima. Kroz intervjue Anna Pajdaković pokazuje da je hrvatska zajednica mnogim radnicima prve generacije bila zamjena za dom – mjesto na kojem su mogli očuvati jezik, kulturu i vjersku tradiciju. U vremenima kada se povratak u domovinu često činio nemogućim ili malo vjerojatnim, crkva je postala društveni oslonac. Istodobno istražuje djeluje li hrvatska religioznost više kao granica ili kao most prema integraciji. Njezin zaključak: čini oboje, štiti tradiciju, ali istovremeno otvara prostor za susrete, dijalog i kulturno povezivanje. Nagrada za angažman, znanstvenost i očuvanje identiteta Žiri je rad pohvalio kao „iznimno precizan, društveno relevantan i dojmljivo zreo“. Nagrada pokazuje da istraživanje domovine odavno više nije područje rezervirano za starije generacije te da mladi ljudi migrantskog podrijetla daju neprocjenjiv doprinos povijesnoj i kulturnoj raznolikosti zemlje. Za studenticu je ovo priznanje i osobno značajno: dio intervjuiranih svjedoka potječe iz njezine vlastite obitelji. Time njezin rad spaja znanstvenu distancu s osobnom povezanošću i željom da povijest hrvatskog iseljeništva učini vidljivom. Fenix-magazin/MD/Damir Pavić